Premijer Ivo Sanader i udruženje Hrvatski izvoznici dali su četvrtak na 3. konvenciji te udruge potporu monetarnoj politici koju vodi Hrvatska narodna banka i založili se da se izvoznu proizvodnju u Hrvatskoj potiče drugim mjerama a ne korekcijom tečaja, kao što se godinama zauzima predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
– O tome je trebalo razgovarati prije deset godina, sada je kasno, jer su obveze i krediti vezani uz euro i stoga hrvatskim izvoznicima odgovara ovaj tečaj kune, a svaka promjena, posebice devalvacija, stvorila bi samo dodatne probleme, poručio je predsjednik HIZ-a Darinko Bago navodeći u prilog tome i činjenicu da je hrvatska proizvodnja visoko ovisna o uvozu, te da u prodajnoj cijeni hrvatskog proizvoda udio uvozne komponente iznosi čak 30 posto, a oko 80 posto nabave i plasmana obavlja se u eurima. Na promjeni tečaja u sadašnjim okolnostima u globalnom kontekstu zaradili bi samo oni kod kojih je brz povrat novca, odnosno banke i trgovci, te uvoznici, pa je stoga jasno, zaključuje Bago, zašto promjena tečaja nije prihvatljiva za izvozno orijentirane gospodarstvenike.

Kombiniranje mjera
Prostor za povećanje konkurentnosti stoga, po Bagi, umjesto u “paušalnim potezima” treba tražiti drugdje, a prije svega u cijeni kapitala, koja je u Hrvatskoj još značajno iznad cijene u europskim zemljama. Zabrinjavajućim Bago smatra činjenicu da su se posljednjih mjeseci hrvatske tvrtke u inozemstvu dodatno zadužile za 3 milijarde eura, jer im je tamo cijena kapitala prihvaljivija nego kod kuće. Hrvatska jest rizičnija nego članice EU, no mislim da nije opravdana tolika razlika u cijeni kapitala koju te iste strane banke primjenjuju u Hrvatskoj u odnosu na svoje matične zemlje, smatra Bago. Osim cijene kapitala, u uvjetima makroekonomske stabilnosti poticaje izvoznom gospodarstvu valja tražiti i u povećanju horizontalnih potpora gospodarstvu, te restrukturiranju gospodarstva. Osvrćući se na rasprave o tečaju kao instrumentu poticanja gospodarstva, premijer Sanader kazao je kako Vlada nema utjecaja na monetarnu politiku, no daje HNB-u apsolutnu potporu u obrani čvrstog tečaja. Rasprave su uvijek dobrodošle, dodaje premijer, ali nije potrebno ići u rizik koji bi doveo do makroekonomske nestabilnosti. Sadašnji tečaj, prema ocjeni potpredsjednika HIZ-a Ante Babića, ne ide na ruku onim izvoznicima koji ugovaraju plasman u dolarima, a realiziraju ga na europskom tržištu. Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec na panel-diskusiji istaknuo je kako je bit djelovanja u koordiniranju i kombiniranju mjera monetarne i fiskalne politike, te mjera poticanja gospodarstva. Na nedavnom sastanku članova Vlade s vodstvom HNB-a definirano je da se uvede distinkcija kamatnih stopa, odnosno da se uvedu destimulativne stope na kredite za osobnu potrošnju, odnosno kupnju nekretnina, vozila, jahti i nenamjenskih kredita, dok bi se gospodarstvo pratilo sa stimulativnim stopama.

Restrukturiranje gubitaša
U uvjetima kada je Vladi proračun najvećim dijelom unaprijed definiran, eventualni prostor u kojem se mogu osloboditi određena sredstva za poticaj je restrukturiranje velikih gubitaša. Nakon što se taj proces primijeni na brodogradnju, ta sredstva će se preusmjeriti drugim granama, a posebice brzorastućim i izvozno orijentiranim poduzećima. Polančec u tom kontekstu vidi i najavljeno reorganiziranje HGK, kroz koje bi se stvorilo sustav gospodarske diplomacije koji sada nedostaje. Tim segmentom potpore nije zadovoljan ni premijer Sanader, no poručio je da će se nakon ulaska u NATO i EU diplomacija umjesto na politiku fokusirati na pomoć gospodarstvenicima.

Zlatni ključ za velike tvrtke Ericssonu Nikoli Tesli

U kategoriji velikih kompanija Zlatni ključ za najboljeg izvoznika pripao je Ericssonu Nikoli Tesli, a nominirani su još bili Crosco, naftni servisi i Tankerska plovidba. Od srednjih tvrtki istu nagradu dobio je Metalni lijev TCG iz Benkovca. Zlatni ključ u kategoriji malih dodijeljen je tvrtki Hstec iz Zadra, proizvođaču elektromotora, generatora i transformatora. Osim toga dodijeljeni su i Zlatni ključevi tvrtkama koje su u posljednjih pet godina bile najveći izvoznici u deset zemalja plus Rusku Federaciju kao novo potencijalno tržište. Tako je još jedan Zlatni ključ pripao Erisssonu Nikoli Tesli za izvoz u Rusiju.
(B. Ranogajec)