Eko-Ozra je udruženje 26 vodećih tvrtki iz industrije pića i napitaka te robe široke potrošnje, a vodi ga direktorica Dragica Bagarić. Uoči najavljenih promjena Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu i sastanka kojeg je tim povodom najavilo Ministarstvo zaštite okoliša, Bagarić iznosi prijedloge intervencija u sustav gospodarenja otpadom koje će zatražiti Nadzorni odbor i Uprava Eko-Ozre.

Što članice Eko-Ozre očekuju od novog ministra zaštite okoliša Branka Bačića?
Vjerujemo da će se pravilnik promijeniti i ukinuti dosadašnji depozitni sustav koji vrijedi samo za ambalažu pića i napitaka te da će se pokrenuti sustav kojim će biti obuhvaćeno zbrinjavanje sve ambalaže.Nadamo se da će se gospodarskom sektoru omogućiti da putem vlastite organizacije za zbrinjavanje otpada upravlja tim pitanjem. Zalažemo se za sporazum koji bi zaključila ovlaštena državna tijela i predstavnici gospodarskih subjekata, a takav bi oblik suradnje bio otvoren za sve.Naime, u Hrvatskoj postoje dva sustava – jedan za ambalažu pića i napitaka, a drugi za ostalu ambalažu. Važeći pravilnik ne rješava problem zbrinjavanja cjelokupnoga ambalažnoga otpada, već samo 25-30 posto otpada koji se odnosi isključivo na pića i napitke. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost započeo je tek prije godinu dana, pet godina od početka primjene Pravilnika, s probnm projektima prikupljanja ostale polimerne ambalaže u Zadru, Međimurskoj županiji i Splitu u vrećama. S druge strane, svih tih godina proizvođači i uvoznici uredno su plaćali naknadu zbrinjavanja u Fond za zaštitu okoliša.

Koji su najveći problemi? Za što se konkretno zalažete?
Zagovaramo sustav koji obuhvaća svu ambalažu, a ne isključivo ambalažu pića i napitaka. U Hrvatskoj je 2006. godine uveden depozitni sustav, a država je i regulator i tijelo zaduženo za provedbu sustava što se pokazalo kao nespretno rješenje. Pravilnik ne tretira ambalažni otpad na jednak način po načelu da onečišćivač plaća prema količini i kvaliteti ambalažnog otpada, nego stvara diskriminaciju proizvoda po sadržaju u ambalaži. Uvođenjem triju naknada čije je plaćanje vezano uz jednokratnu ambalažu, pravilnik stavlja jednokratnu ambalažu za pića u neravnopravan položaj u odnosu na svu ostalu. Primjerice, ako je u višeslojnoj kartonskoj ambalaži zapakiran deterdžent, naknada za zbrinjavanje je 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku – naknada iznosi 1150 kuna. No ako je pak riječ o soku iznos se tada penje na 4100 kuna za tvrtke koje ispunjavaju godišnje nacionalne ciljeve udjela povratne ambalaže, dok za one proizvođače koji to ne učine, naknada iznosi vrtoglavih 11.000 kuna.

Koliki je trošak Fonda?
Fond za sakupljenu tonu te ambalaže ima trošak od samo 400 kuna po toni. Proizvođač plaća naknade za svu ambalažu koju je plasirao na tržište, a Fond ima trošak samo za prikupljenu. Nelogičnost za proizvođače pića predstavlja i plaćanje poticajne naknade od 9 do 30 lipa ovisno o zapremnini i vrsti ambalažnog materijala. Tu naknadu smatramo nepotrebnom jer je povrat jednokratne ambalaže u Hrvatskoj gotovo stopostotan, a sva prikupljena ambalaža predana je prerađivačima.

Što se događa kad se sustav gospodarenja ambalažnim otpadom prepusti tržištu, kao što vi predlažete?
Industrija želi sustav koji se temelji na načelu obveze povrata ambalaže stavljene na tržište, koju tvrtke obveznici prenose na treće tijelo. To tijelo, tzv. ‘recovery organizacija’, odgovorna je Ministarstvu zaštite okoliša koje joj izdaje dozvolu za rad na temelju ostvarenih rezultata i poslovnoga plana. Takav je sustav jasan jer se kolanje materijala i usluga događa prema tržišnim načelima, a svima je u interesu postići nacionalne ciljeve, uključivši tvrtke obveznike, jer u protivnom Ministarstvo naplaćuje penale. Znači, takva treća strana – ‘recovery organizacija’ odgovorna je i svojim članicama odnosno tvrtkama obveznicama i Ministarstvu. Ujedno je zadužena za obrazovanje i informiranje potrošača, dok se ambalaža skuplja na za to predviđenim mjestima, te potom pretvara u vrijedne sirovine. Otpad se odvojeno skuplja po vrstama na mjestu nastanka. Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava njegovo odlaganje na odlagalištu. Osim toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi kao, primjerice, smanjenje uvoza sekundarnih sirovina, zapošljavanje radnika, smanjenje troškova odlaganja i drugo.

Je li previsoka povratna naknada od pola kune za sve vrste proizvoda? Naime, Petar Čobanković, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, najavljuje smanjenje naknade zbrinjavanja aludirajući na pomoć mljekarima.
Apsolutno je previsoka svima, a ne samo mljekarima. Prije donošenja pravilnika sredinom 2005. industrija je upozoravala da proizvodnja jedne plastične boce iznosi približno 0,20 do 0,30 kuna, ovisno o zapremini, što ostavlja dovoljno prostora za zlouporabu. Pokazalo se da su tvrtke bile u pravu, kada se gledaju financijski rezultati poslovanja Fonda za zaštitu okoliša. U četiri godine prikazan je gubitak od gotovo 700 milijuna kuna u gospodarenju ambalažnim otpadom. Pritom je za svu ambalažu koja je plasirana na tržište RH plaćena naknada zbrinjavanja, bilo da se radi o ambalaži od pića i napitaka, sekundarnoj i tercijarnoj ambalaži, ili pak višeslojnoj kartonskoj ambalaži, drvenoj, staklenoj, papirnoj i tekstilnoj.

Je li moguće da ambalaža za mlijeko bude izuzeta iz sustava depozita?
Naknada zbrinjavanja po jedinici proizvoda i po težini ambalažnog materijala za pića i napitke iznosi od 11,2 do 12,5 lipa, dok kod mlijeka od 1. travnja 2010. iznosi 3 lipe po boci. Njezino smanjenje nije moguće jer isključivo služi u svrhu pokrića troškova zbrinjavanja: prikupljanja, skladištenja i transporta do mjesta oporabe.Jedino logički moguće rasterećenje u ovom trenutku za proizvođače mlijeka je trenutno ukidanje povratne naknade koja bi mogla rasteretiti cijenu mlijeka pakiranog samo u PET bocama. U gotovo svim razvijenim zemljama gdje postoji depozitni sustav, mlijeko i mliječni proizvodi izuzeti su.

Primjer Dukata

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Hoće li i nove Dukatove boce biti obuhvaćene povratnom naknadom?
Donošenje ravilnika je u nadležnosti ministra zaštite okoliša. No, znakovito je da je Dukat donio poslovnu odluku o ulaganju 20 milijuna eura u KIM Karlovac i razvoj nove linije trajnoga mlijeka u takozvanoj HDPE boci, upravo iz razloga što u postojećem Pravilniku nema povratne naknade na takvu ambalažu. Štoviše, bilo je ključno u trenutku donošenja odluke o pokretanju ulaganja to što zbog razlike od 50 lipa mlijeko u takvoj ambalaži može biti konkurentno mlijeku u višeslojnoj papirnatoj ambalaži. Uvođenjem povratne naknade na HDPE bocu Dukatova mlijeka bila bi poslana poruka svim potencijalnim domaćim i stranim ulagačima da nijedna investicija u Hrvatskoj nema potrebno jamstvo, odnosno sigurnost od strane državnih upravnih tijela. Kako je to u suprotnosti s Vladinim nastojanjima i zauzimanju za pokretanje investicijskog ciklusa ne očekujemo uvođenje povratne naknade na HDPE bocu.