“Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada predviđeno je da će vlada u roku od 180 dana (od dana njegova stupanja na snagu 1. siječnja 2025.) donijeti Program ugradnje dizala, no uvjeren sam da će ga donijeti i prije, a čim ga donese, kreće se u objavu javnog poziva”, rekao je Bačić u saborskoj raspravi o predloženom zakonu.

Na zahtjev Ljubice Lukačić (HDZ) pobrojao je uvjete koje će trebati ispuniti za ugradnju dizala. Potrebno je da zajednica suvlasnika, njih 50 posto, donese odluku o ugradnji dizala, treba izraditi projekt ugradnje i trebaju biti osigurana sredstva od najmanje 67 posto vrijednosti projekta jer će država ugradnju sufinancirati s 33 posto.

Bačić kaže da se ugradnja odnosi prije svega na zgrade koje imaju tri kata, ali može i na one koje ih imaju manje ako u njima žive osobe s invaliditetom ili teže pokretne osobe.

Novi zakon

Hrelja najavio novi zakon: Subvencionirat će se ugradnja dizala u stambene zgrade

Obnova pročelja

Potpredsjednik vlade saboru je predstavio konačnu verziju spomenutog zakona u kojemu je jedna od novina vladina obveza donošenja programa uređenja pročelja u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama gradova.

“Vlada bi taj posao sufinancirala sa 33 posto ukupne vrijednosti obnove pojedinih pročelja, uz obvezu uključivanja Grada odnosno Općine”, naglasio je.

Napominjući da nemaju svi gradovi takve cjeline, Jasenka Auguštan Pentek (SDP) drži da bi u onima koji ih imaju uređenje pročelja moglo zaustaviti neke druge projekte.

Bačić se čudi takvom razmišljanju. “Kritizirate državu što iz svog proračuna izdvaja sredstva za uređene pročelja u gradovima, grad koji ne može izdvojiti sredstva za obnovu pročelja, neće biti u prioritetu, naglasio je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

U kratkoročnom najmu 232 tisuće stanova 

Ponovio je kako Vlada predloženim zakonom želi pridonijeti kvaliteti stanovanja, prije svega u višestambenim  zgradama, uvesti reda u regulativu o upravljanju zgradama, ograničiti kratkoročni najam u višestambenim zgradama, omogućiti priuštivo stanovanje.

Ljulja se nekretninski biznis

Kad bi se u Hrvatskoj svi prazni stanovi uselili, 10 godina ne bi trebalo graditi nove zgrade!

Ponovio je i razloge rasta cijena nekretnina i najamnina, naveo kako Hrvatska ima oko 2.3 milijuna stambenih jedinica od kojih 40 posto nije u funkciji stanovanja.

Ukupno 958.000 stambenih jedinica, koje su građene za stanovanje, danas nisu u toj funkciji, čime je smanjena ponuda na tržištu, a potražnja je sve veća, kazao je.

Od tih 958.000 stanova, oko 600.000 ih je prazno, a to potvrđuju i podaci HEP-a za 2022. da u oko 565.000 stambenih jedinica nije bilo potrošnje struje.

U kratkoročnom najmu je 232.000 stambenih jedinca, kazao je Bačić i upitao se treba li država, koja je sa lokalnim jedinicama, uložila značajna sredstva u infrastrukturu za njih, sjediti skrštenih ruku i pratiti prenamjenu stanova.

Suglasnost za kratkoročni najam

Predloženim zakonom, od 1. siječnja 2025. svi koji se odluče za kratkoročni najam trebat će suglasnost suvlasnika, njih dvije trećine, odnosno 66, umjesto 80 posto, kako je planirano ranije.

Vlasnici koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, morat će ishoditi tu suglasnost. Takvu suglasnost morat će tražiti i neke tihe djelatnosti koje stvaraju buku.

Marina Živkovića (Možemo) zanimalo je derogira li predloženi zakon postojeći Zakon o najmu stanova? Četiri osobe koje imaju ugovor o najmu stana, sada, odlukom susjeda, odnosno suvlasnika, mogu izgubiti pravo na njega, upozorio je.

Tamo gdje najam pruža kvalitetan suživot, neće biti nikakvog problema, kazao je Bačić.