Agencija za upravljanje državnom imovinom i drugu je godinu od kada je osnovana završila s gubitkom: lani su imali manjak prihoda poslovanja od čak 41,14 milijuna kuna.

To je, doduše, manje nego prethodne godine kada je AUDIO od 1. travnja, kada je službeno započeo s radom, do kraja godine zabilježio manjak od 43,43 milijuna kuna. No, čak i kad se uzmu u obzir primici od financijske imovine i zaduživanja te od prodaje nefinancijske imovine, manjak je iznosio 9,87 milijuna kuna. To znači da AUDIO prodajom i najmom državne imovine nije uspio pokriti troškove upravljanja obiteljskim srebrom. Ukupni prihodi poslovanja dosegli su 56,69 milijuna kuna (nakon 41,22 milijuna u devet mjeseci 2011. godine). Njih su najvećim dijelom činili prihodi od nefinancijske imovine koji su iznosili 45,77 milijuna kuna. Prihodi od financijske imovine bili su 6,25 milijuna kuna, a prihodi od kamata na dane zajmove 1,75 milijuna kuna. AUDIO je još ostvario prihoda 570 tisuća kuna od pristojbi i naknada, 320 tisuća kuna od prodaje proizvoda i usluga, te dva milijuna kuna ostalih prihoda. Na rashodnoj strani, za plaće 218 zaposlenika, koliko ih je bilo krajem godine, AUDIO je izdvojio 38,15 milijuna kuna. To je oko 175.000 kuna po zaposlenom godišnje, što ukazuje (pod pretpostavkom da tokom godine nije bilo angažirano više zaposlenih) da je prosječna mjesečna neto plaća u AUDIO-u veća od 8000 kuna (u Zagrebu bez poreznih olakšica).  

Materijalni rashodi iznosili su 24,14 milijuna kuna, a financijski 35,14 milijuna kuna.Izvješće pokazuje da je AUDIO, čini se, zatvorio pipu za kreditiranje: izdaci za dane zajmove iznosili su 60,94 milijuna kuna, upola manje nego u devet mjeseci 2011. Izdacima za financijsku imovinu (ukupno 651 mil. kuna) valja još dodati otplatu glavnice kredita koja je dosegla 590,3 milijuna kuna. Primici od financijske imovine ukupno su iznosili 662,9 milijuna kuna: AUDIO se zadužio za 576,2 milijuna kuna, a od prodaje dionica i udjela 'zaradili' su 74,63 milijuna kuna, 10,1 posto više nego 2011. Dužnici su također AUDIO-u vratili 12,07 mil. kuna glavnice kredita. Na poziciji nefinancijske imovine, AUDIO je od prodaje zaradio 28,16 milijuna kuna, od čega se 11,35 milijuna kuna odnosi na neproizvedenu dugotrajnu imovinu – stavku koja se gotovo u potpunosti odnosi na zemljišta. Veći dio prihoda od prodaje, 16,8 milijuna kuna, odnosilo se na proizvedenu imovinu: objekti, postrojenja, prijevozna sredstva, umjetnička djela, nematerijalna imovina. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznosili su 8,78 milijuna kuna, pa je od nefinancijske imovine AUDIO utržio 19,38 milijuna kuna neto.

U bilanci AUDIO-a neproizvedena imovina (zemljišta) bila je vrijedna 165,47 milijuna kuna, što je četiri posto više nego krajem 2011. Proizvedena imovina procijenjena je na 1,39 milijardi kuna, ili tri posto manje nego krajem 2011. Najveći dio odnosi se na objekte: 1,37 milijardi kuna (tri posto manje). Veća stavka su još samo umjetnička djela, čija je vrijednost u bilanci AUDIO-a smanjena 0,9 posto na 28,46 milijuna kuna. Financijska imovina procijenjena je na 40,2 milijarde kuna, 0,3 posto manje. Od toga se na dionice i udjele u glavnici odnosi 38,59 milijardi kuna (0,2 posto manje), a na zajmove još 1,22 milijare kuna, što je 8,2 posto manje nego krajem 2011. AUDIO je povećao svoju zaduženost prema državnim bankama za čak 78,3 posto, na 98,84 milijuna kuna, dok je smanjio dugove prema privatnim bankama i to za oko deset posto na 526,8 milijuna kuna. Krediti koje je AUDIO dobio od države povećani su za 0,1 posto na 1,43 milijarde kuna.

Inače, Vlada je prije nekoliko tjedana prihvatila Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017., koja predviđa prodaju udjela u više od 400 tvrtki u kojima država ima sitne udjele.Tom prilikom je potpredsjednik Vlade Neven Mimica kazao kako je vrijednost državne imovine prema metodologiji Eurostata procijenjena na više od 31 milijarde eura po čemu je Hrvatska peta u Europi, iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No, dodao je da se imovinom ne upravlja dobro niti država od nje ima primjerene prihode. Naveo je kako Finska i Švedska ostvaruju između dva i četiri posto BDP-a prihodima od državne imovine, dok je to u Hrvatskoj 0,7 posto.