Dioničari Fortenova grupe u ponedjeljak bi trebali potvrditi prijedlog refinanciranja obvezničkog duga od 1,2 milijarde eura koji na naplatu stiže za mjesec dana. Dospijeće će se riješiti privremenim produljenjem aranžmana s fondovima američke investicijske kompanije HPS Investment Partners, do kraja prvog kvartala 2026.

To nije bio “plan A”, ali je plan refinanciranja s komercijalnim bankama otpao, pa je HPS kao postojeći većinski kreditor opet ispao praktično jedina opcija. Tako je i novi aranžman iznosa do 1,22 mlrd. eura daleko od povoljnog i održivog, ali njime se ipak smanjuje efektivni godišnji trošak financiranja, kao i diskont na izdavanje obveznice.

Kako doznajemo, a potvrdili su nam to i iz Fortenove, kamatna stopa ugovorena je na euribor plus 7 posto marže. S obzirom na kretanje euribora to danas implicira nešto ispod deset posto, ali ukupna cijena i dalje je dvoznamenkasta jer je dio nje i jednokratni trošak s osnove diskonta na izdavanje obveznica.

Kako doznajemo, a potvrdili su nam to i iz Fortenove, kamatna stopa ugovorena je na euribor plus 7 posto marže. S obzirom na kretanje euribora to danas implicira nešto ispod deset posto, ali ukupna cijena i dalje je dvoznamenkasta jer je dio nje i jednokratni trošak s osnove diskonta na izdavanje obveznica. Međutim, on je ovaj put utvrđen na 1,4 posto nominalnog iznosa duga, što je pak osjetno manje od 6,75-postotnog diskonta prilikom ugovaranja prolongata u rujnu 2023.

Trošak s te osnove tada je bio čak 70-ak milijuna eura, a ovaj put ispada manje od 17. Ugrubo, ukupna cijena zaduženja sad bi bila približno 11 posto na godišnjoj razini, dok se pri ugovaranju lanjskog aranžmana procjenjivala na oko 17 posto.

Vlasnička transformacija
Upravo zbog uvjeta financiranja i investitorskog profila HPS-a prvotni je plan bio da se refinanciranje osigura s međunarodnim i regionalnim bankama. Kad se u ožujku ove godine krenulo s pripremama te operacije, Fortenova je s međunarodnim financijskim i pravnim savjetnicima krenula upravo u smjeru banaka.

Uz vlasničku transformaciju isključivanje sankcioniranih dioničara iz vlasničke strukture, na tom tragu bio je i paralelni proces prodaje Poslovnog područja Poljoprivreda. Jer, on vodi prema osjetnom smanjenju duga, a onda i daljnjem padu omjera neto duga i operativne dobiti. Sve to išlo je u prilog scenariju s bankama. No, kod njih su na kraju prevagnuli pravni rizici.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Zbog obijesnog parničenja SBK Art-a, u kojem sudjeluju i neki državljani Republike Hrvatske, kao i zbog pokušaja ometanja i zastrašivanja financijskih institucija, refinanciranje obveznica s komercijalnim bankama nažalost nije bilo moguće realizirati.

Iako je SBK Art kao sankcionirana kompanija (koju je od Sberbanka preuzeo arapski investitor Saif Alketbi, op.a.) banke izgubio sve sudske procese, obijesno parničenje je produžilo na kraju uspješno provedeno vlasničko restrukturiranje”, ističu u Fortenovi objašnjavajući zašto je produljenje aranžmana s HPS fondovima ispalo jedina opcija.

Dodaju kako je u takvim uvjetima prodaja poljoprivredne divizije dio napora Uprave, zaposlenika i novih vlasnika da poboljšaju poslovanje kompanije i osiguraju dugoročnu održivost.

Za dovršetak prodaje agrobiznisa Podravki još se čekaju regulatorna odobrenja, a realizacijom te transakcije neto dug Grupe smanjit će se za 300 milijuna eura. Koliko god uvjeti novog aranžmana s HPS-om do iznosa od 1,22 mlrd. eura, i dalje de facto imaju prizvuk “ucjenjivačkih”, u njegovim se financijskim klauzulama anticipira zaključenje te kupoprodaje, odnosno njezin utjecaj na smanjenje omjera neto duga i operativne dobiti (EBITDA).

On je trenutno na razini nešto ispod 4x, a jedan od referentnih parametara u okviru produljenja aranžmana s HPS-om je i smanjenje tog omjera na 2,8 do kraja prvog kvartala iduće godine. Ako se to ne bi dogodilo, tj. ako omjer nakon ožujka bude viši, ugovornim je uvjetima (slično kao lani vezano uz PP Poljoprivreda) definirano da bi Fortenova morala započeti proces prodaje biznisa maloprodaje ili pića.

Daljnje dezinvestiranje?
Do aktiviranja te klauzule ipak ne bi trebalo doći jer se računa da će potrebne regulatorne suglasnosti za prodaju agrobiznisa (Belja, Vupika, PIK-a Vinkovci) uskoro biti kompletirane i da bi uplata kupoprodajne cijene (333 milijuna eura) mogla uslijediti početkom iduće godine.

U svakom slučaju, u Fortenovi su uvjereni da se taj ugovorni parametar neće materijalizirati. “Uzimajući u obzir trenutni omjer neto duga i operativne dobiti (ispod 4 puta) te ogromne napore uložene u ostvarivanje operativnih poboljšanja u poslovanju do kraja ove i u idućoj godini, kao i smanjenje neto duga za 300 milijuna eura u trenutku finalizacije procesa prodaje PP Poljoprivreda, ne planiramo da će u 2025. omjer neto duga i operativne dobiti prelaziti ugovorenu razinu. Činimo, dakle, sve da ne budemo u obvezi pokretati procese daljnjeg dezinvestiranja”, poručuju.

S obzirom na predominantan vlasnički udjel od gotovo 94 posto koji u Fortenovi danas drži tvrtka Open Pass Pavla Vujnovca, ishod glasanja o prijedlogu produljenja aranžmana s HPS-om je posve izvjestan. Izgledno je i da ono što je bilo cilj već ove godine – da se HPS refinancira s tradicionalnim financijskim institucijama – ostaje kao cilj u sljedećem koraku.

S obzirom na nižu zaduženost kompanija bi u međuvremenu trebala dobiti i kreditni rejting. To je važno i u kontekstu najava budućih planova koji su se u proteklom razdoblju mogli čuti vezano uz izlazak na burzu. A dio financijaša smatra da će u međuvremenu Vujnovac razmatrati i druge opcije za svoj udjel, odnosno dio vlasništva u Fortenovi.