Imamo more problema. Dobro je  da će, osim pripreme i usluživanja hrane u restoranima, s prvim danom iduće godine slastičarnice i catering ući u sustav nižeg PDV-a. Ali zašto ne i kafići?

Trebalo bi se i pivo te vino koje toče oporezivati po sniženoj stopi od 13%. Ako ovo porezno rasterećenje ne obuhvati i caffe barove ostaje nam velik, neriješen problem. Njima će konkurentnost i dalje padati. Svi želimo plaćati poreze, molimo da se svima to i omogući, a ne da se dio kolega tjera da pribjegavaju poreznoj gimnastici kako bi opstali. Nadamo se da nije prekasno i apeliramo na Vladu da cafe barove spasi od prisilne porezne ilegale. 

Poručio je to jučer s Nacionalnog kongresa ugostitelja u Čakovcu Vedran Jakominić, predstavnik ugostitelja Primorsko-goranske županije. Uz smanjeno administriranje, brisanje niza nelogičnih propisa, te porezno rasterećenje ugostiteljstvo tijekom idućih 10 godina može s 15 milijardi kuna prometa godišnje doći na 30, tvrde ugostitelji. Koliko je PDV važan ilustrirala je i vlasnica slastičarnice Amelie. "Kada sam prije 10 godina počinjala s poslom, sama sam bila i slastičar, i dostavljač, i administrator…

Kao početnik, platila sam puno kazni. Sjećam se prve od 3000 kuna i inspektora koji me tada uputio na 150 raznih zakona. Uz sav trud 2013. sam dočekala, uz dotadašnji PDV od 23%, praktički s gotovom odlukom o zatvaranju. Nikakvi krediti mi tada ne bi pomogli da opstanem. Nakon što je PDV snižen posao mi je rastao na 38 zaposlenih, a s 25 m2 pogon je proširen na 600. Novac koji nam je tada ostao od snižavanja PDV-a uložili smo u razvoj.

Otkako je PDV 25%, ponovo smo u nezavidnoj situaciji. Moram reći i da su sva dosadašnja porezna rasterećenja poduzetnika relativna. Govori se o ukupno tri milijarde, a meni je to na mjesečnoj bazi svega 50 kuna. Pravim rasterećenjem ne može se smatrati činjenica da higijenski minimum umjesto prijašnje četiri sada vrijedi pet godina ili da se sanitarnu knjižicu izdaje jednom, a ne dvaput godišnje. Po starom smo dvaput godišnje plaćali po 170 kuna, a sada jednom 350 kuna", konkretna je bila Žakline Troskot.

Ugostitelji su odaslali i poruku da im smeta javna percepcija o njima kao o prevarantima koji zloupotrebljavaju sustav, te da i sami u svojim redovima ne žele nepoštene pojedince. Većina, kažu, teško zarađuje novac, znaju da svako porezno rasterećenje košta. Ali, ističu, svako administrativno i porezno rasterećenje ugostiteljima donijet će im više posla, a u konačnici i veće prihode proračunu.

Ministar turizma Gari Cappelli kazao im je da je ugostiteljstvo među tri-četiri najvažnije niše hrvatskog turizma, te da će on podržati sve njihove kvalitetne ideje i inicijative, kao što je bio slučaj i sa sniženjem PDV-a. Podupire i prijedloge ugostitelja da se uvedu vaučeri za povremeno zapošljavanje u ugostiteljstvu, te da se napojnice plaćene karticama ne oporezuju. "Od nižeg PDV-a u 2019. ne očekujemo velike korekcije cijena naniže, ali očekujemo veće plaće zaposlenima u restoranima. Imamo li sada skupu ugostiteljsku ponudu? Ne, sve dok gost ne osjeća da je prevaren", kazao je Cappelli.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost