Strah od rata s Rusima te od politike i prijetnji Donalda Trumpa, ali i u konačnici obveza da članice NATO-a izdvajaju najmanje dva posto BDP-a za obranu, što je za cilj postavljen 2014. godine – sve je to prisililo mnoge europske zemlje da više izdvajaju za vojsku jer godinama nije bilo tako.
U posljednje vrijeme, a posebno prošle godine, došlo je do značajnog povećanja izdvajanja za vojsku. Članice su povećale obrambene proračune pa su tako do lipnja 2023. godine 23 od 31 zemlje u NATO-u dostigle cilj od dva posto BDP-a, a godinu ranije taj je prag prešlo samo njih 10 od tadašnjih 30 zemalja u tom savezu.
Hrvatska će tek u ovoj godini dosegnuti dva posto
Nove članice Švedska i Finska, koje su se priključile NATO-u 2023. i 2024., također su podigle vojna izdvajanja iznad dva posto BDP-a.
Cilj od dva posto s novim proračunom Hrvatska će dosegnuti tek u ovoj godini.
NATO-vi podaci vidljivi u infografici, koje je obradila i prikupila platforma Statista, pokazuju da su izdvajanja u periodu od 2014. do 2024. godine značajno porasla u svim zemljama. Najviši rast, od čak 325 posto, bilježi Litva, slijedi Latvija s 315 posto, Mađarska s 225 posto, Poljska s 214 posto, a top pet zatvara Luksemburg sa 190 posto. Hrvatska je prema ovim podacima pri dnu s 37 posto.
Tri posto za Hrvatsku značilo bi oko 2,4 milijarde eura
‘Hrvatska od ove godine prvi put ima dva posto BDP-a izdvojenih za obranu i modernizaciju Oružanih snaga. Od tih dva posto obaveza je minimalno 20 posto za modernizaciju. Hrvatska je dosegnula 29 posto u tom smislu i nastavit ćemo i dalje raditi na modernizaciji i opremanju Oružanih snaga’, rekao je polovicom siječnja Ivan Anušić, ministar obrane, prilikom primopredaje borbenih vozila Bradley.
No čini se da to neće biti dovoljno jer je američki predsjednik Donald Trump jasno poručio saveznicima da više troše na obranu. On smatra da trebaju izdvajati pet posto, a nakon prvotnog šoka u Europi, NATO-ovi dužnosnici smanjili su pritisak i poručili da zahtjevi za povećanjem izdvajanja neće odmah biti pet posto, već, što je nedavno istaknuo i glavni tajnik tog saveza Mark Rutte, vjerojatno oko tri posto.
No i tri posto je puno. U hrvatskom slučaju to bi značilo da bismo, umjesto sadašnjih 1,6 milijardi eura, izdvajali oko 2,4 milijarde eura, piše Tportal.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu