Norveški Statkraft, najveći europski proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, prisutan na tržištu RH od 2021., otvorio je novi ured u Zagrebu.

O ciljevima, izazovima i djelovanju kompanije govorili su na otvaranju Arnaud Bellanger, direktor Statkrafta za Hrvatsku i Simen Bræin, viši potpredsjednik Statkraftove europske regije 3. O tradiciji i snazi tvrtke u vlasništvu norveške države dovoljno govori više od 6000 zaposleniH, prisutnost u više od 20 zemalja i godina osnutka – 1895.

Statkraft trenutačno ima više od 750 megavata (MW) kapaciteta solarnih elektrana u razvoju diljem Hrvatske, a poslovanje mu uz solarnu energiju, obuhvaća i hidroenergiju, energiju vjetra, plinsku energiju te usluge daljinskog grijanja. Statkraftovi kapaciteti za razvoj projekata i ambicije u Hrvatskoj dodatno su ojačani akvizicijom Neoenovih hrvatskih operacija i projekata prije nekoliko mjeseci.

Prihodi u milijardama
“Aktivno razvijamo robustan niz projekata solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj, kao i sustava za pohranu energije. Preseljenje u nove i veće prostore označava sljedeću fazu aktivnosti, kao i usklađivanje s našom vizijom rasta i održivosti. Imamo ambiciozan portfelj projekata koji su trenutačno u različitim fazama izdavanja dozvola, što u konačnici obećava kontinuirani razvoj naših kapaciteta u zemlji u narednim godinama”, rekao je Bellanger.

Prema Bellangeru, prvi veliki projekti snage iznad 10 MW mogli bi u pogon 2026. ili 2027. Otprilike četvrtina projekata uključuje agrosolarne elektrane, a tvrtka također istražuje mogućnosti u vjetroenergiji i baterijskom skladištenju uz solarne parkove.

Iz Statkrafta poslovnu klimu za obnovljive izvore energije u Europi ocjenjuju izazovnom zbog kanibalizacije fotonaponskih projekata i učestalih negativnih cijena koje čine projekte nesigurnima, a po pitanju Hrvatske, priznaju da bi trebalo ubrzati postupke za dobivanje dozvola i standardizirati procedure po županijama.

“Prije 3-4 godine odlučili smo da ulazimo na hrvatsko tržište. Zapravo, odluka je došla iz tvrtke koju smo tada kupili, Solarcentury, zajedno s još nekoliko drugih entiteta u nekoliko zemalja. Hrvatska je bila jedna od njih, ali u to vrijeme nije bila upravljana lokalno, pa smo proučavali zemlju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Razlog zbog kojeg smo smatrali da trebamo krenuti bio je rast u sektoru obnovljivih izvora energije koji smo primijetili. Svaka zemlja je različita. Tu je 21 županija, ali te županije su različite. Stoga moramo razumjeti razlike u zakonodavstvu na različitim razinama. To je nešto baš specifično u usporedbi s drugim zemljama”, istaknuo je Bellanger.

Statkraftova neto dobit u Hrvatskoj pokazala je rastući gubitak od 2021. kad je iznosio 275.000 eura do 2023. godine kad je dosegao 1.561.800 eura, no na globalnoj su razini neto operativni prihodi u 2023. iznosili 5,7 milijardi eura, a godinu ranije dosegli su čak 7,5 milijardi eura.

U zemljama u kojima duže posluju rezultati su već vidljivi – od ulaska na irsko tržište 2018., svoj razvojni portfelj su i više nego utrostručili, ističu. U 2023. ponovno su se uključili u tržište offshore vjetroelektrana u Europi, osiguravši 500 MW za razvoj projekta North Irish Sea Array.

Nedavne akvizicije svrstale su tvrtku među deset najvećih operatera vjetroelektrana u Španjolskoj i Njemačkoj. U obje zemlje Statkraft gradi nove vjetroelektrane i obnavlja stare pogone kako bi im produžio vijek trajanja. U Nizozemskoj kompanija razvija prvi dozvoljeni agrosolarni projekt koji kombinira proizvodnju solarne energije s poljoprivrednim aktivnostima.

Razvoj pučinskih elektrana
Statkraft planira značajna ulaganja u narednim godinama, s iznosom većim od 30 milijardi norveških kruna (2,54 milijardi eura) do kraja godine. To uključuje i akviziciju španjolske tvrtke za obnovljive izvore energije, Enerfin, koju su dovršili u svibnju.

Usto, Statkraft ima namjeru postati najveći hidroenergetski operator u Europi, usmjeriti se dodatno na razvoj solarne energije, kopnenih vjetroelektrana i baterijskog skladištenja energije, a planira preuzeti i ključnu ulogu u razvoju vjetroelektrana na moru u sjevernoj Europi.

Projekti takve vrste u Hrvatskoj zasad su, općenito, tek u fazi razmatranja mogućnosti. U okviru razvoja novih poslovnih grana, planira postati industrijski lider u rješenjima temeljenim na zelenom vodiku.