Svaki izgubljen dan u započinjanju s 'gašenjem požara' u Agrokoru znači potencijalno veću štetu i gubitak vrijednosti u konačnici. Čini se da je to teza oko koje se u ovom trenutku najviše dionika te drame slaže. A kako su im pozicije različite, i na terenu trenutno imamo paralelno otvoreno niz frontova. Vlada pred sabornicima brani prijedlog lex Agrokora ne bi li što prije osigurala zakonski okvir za njegovo (prilično izgledno) aktiviranje.

Istodobno, netom imenovani glavni direktor za restrukturiranje Agrokora Antonio Alvarez III sa svojim je timom već preksinoć krenuo u komunikacijsku ofenzivu. Mediji su odjednom zasuti objavama iz Agrokora. Uza sve, razne skupine vjerovnika rade na onom što njih najviše žulja te pokušavaju naplatiti što se da naplatiti i tako prije nego se uđe u režim 'zamrzavanja' ili standstilla (u kojem god obliku) smanje izloženost očitim rizicima. Tako su se nakon niza blokada tvrtki iz sastava Agrokor grupe, u drugom valu na meti ovog tjedna našle i neke domaće kompanije iz reda većih dobavljača, i to u dijelu u kojemu su koncernu izložene kroz aranžmane regresnog faktoringa koji ih pak stavljaju u poziciju 'rezervnih dužnika'.  

Istodobno, Alvarez je u ulozi glavnog direktora za restrukturiranje odradio već cijeli niz kriznih sastanaka prije negoli se krene s prvim konkretnim koracima na uspostavi stabilnosti i likvidnosti. Zanimljivo da veći dio šestorke koje čine Koordinacijski odbor banaka koje su u nedjelju (kao i vlasnik Agrokora) potpisale standstill aranžman nije bio konzultiran prilikom njegova odabira; posljednje u čemu su po tom pitanju sudjelovale bio je uži izbor sa četiri životopisa međunarodnih specijalista za takve poslove. Alvarez je predstavljen kao odabir kompanije, ali očito je 'zadnju' imao Sberbank, odnosno dvije ruske banke. Još je zanimljivije da je, kako svjedoče neki akteri, Alvarez izrazio spremnost da se u spašavanju i restrukturiranju Agrokora angažira ne samo profesionalnim znanjem i iskustvom, već da u taj, kako je sam priznao "najveći izazov", uloži i novac (?!).

Prema spomenutim izvorima, on (njegova kompanija?) bi u okviru kratkoročne injekcije likvidnosti kao preduvjeta za stabiliziranje situacije i normaliziranja poslovanja bio spreman sudjelovati s čak 150 milijuna eura u takozvanom senior facilityju odnosno zaduženju s prednošću namirenja koje podrazumijevaju i zakonski i dogovorni model standstilla. Je li to bio jedan od prijedloga koji je htio podijeliti i s premijerom Andrejem Plenkovićem kojemu je također uputio poziv na sastanak, zasad nije poznato. No, Alvarez je u prvi dan u svojoj novoj ulozi krenuo u petoj brzini i kao da će mu misija potrajati dugo – u što mnogi ipak sumnjaju.  Nakon što je preksinoć, navodno, okupio male banke u namjeri da ih pridobije za standstill sporazum, u zgusnutom rasporedu sastanaka jučer su bili na redu i predstavnici zaposlenika i dobavljača.

Osim toga, zaredale su i objave promjena u upravljačkim strukturama koncerna i njegovih sastavnica. Do zaključenja Poslovnog dnevnika još nije bilo informacija o promjenama Uprave same matične kompanije, iako se i to pitanje, kažu, užurbano rješava. S tim u vezi neslužbeni izvori bliski kompaniji jučer su kao najizglednije rješenje isticali da čelnu poziciju Ivice Todorića (formalno) preuzme sin mu Ante. No, Uprava će ionako biti zadužena tek za tekuće, dnevno poslovanje, a glavni upravljački potezi će – do daljnjega – biti u rukama Alvareza i novoimenovanog tima za restrukturiranje. Kako su objasnili iz koncerna, on će "direktno nadgledati i provoditi sve financijske i pravne poslove za vrijeme trajanja cijelog procesa restrukturiranja".

Već u prvom obraćaju javnosti Alvarez je dao do znanja da je više nego svjestan važnosti da se mrežom standstill aranžmana obuhvati glavnina od ukupnog iznosa potraživanja, odnosno da se za plan tog sporazuma u režiji banaka pridobije kritična masa vjerovnika (u financijskom smislu).  Međutim, šanse za to i dalje se među financijašima smatraju malima. To znači da je i nadalje mnogo izgledniji scenarij zakonskog standstilla, s lex Agrokorom, sa svim pitanjima o kojima mnogi dvoje i u toj opciji. Jedno od najčešće ponavljanih svakako je ono o novcu: tko će uliti injekciju likvidnosti kao pretpostavku za sve dalje akcije. No, čini se da ni Alvarez, ali ni Vlada u opciji zakonskog standstilla, u tome ne vide nepremostivu prepreku jer nova injekcija pretpostavlja prioritet naplate. 

Novi šefovi Konzuma i Mercatora

Točno pola sata nakon što je iz sjedišta Mercatora u Ljubljani stigla i službena potvrda da je Nadzorni odbor kompanije prihvatio ostavku dosadašnjeg predsjednika Uprave Tonija Balažiča, a na to mjesto imenovao Tomislava Čizmića, promjene su potvrdili i iz samog Agrokora. Napomenuli su kako Balažić više neće raditi u koncernu te da je njegov nasljednik bivši dugogodišnji čelnik Mercatora u Hrvatskoj. U istoj obavijesti otkriveno je i da su s čela uprave najvećeg hrvatskog trgovačkog lanca Konzuma maknuti čelni ljudi. "Nadzorni odbor Konzuma u Hrvatskoj donio odluku o promjeni Uprave. Sadašnjeg predsjednika Uprave, Slavka Ledića i Domagoja Jelenca, člana Uprave zamijenit će Teo Vujčić, dosadašnji predsjednik Uprave Dijamanta u Zrenjaninu. Poziciju predsjednika Uprave Dijamanta preuzet će Vladimir Milović, dosadašnji direktor prodaje i marketinga", stoji u Agrokorovu priopćenju.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost