Bi li bezdimni proizvodi duhanske industrije trebali odigrati ulogu u smanjivanju potrošnje tradicionalnih cigareta ili će i oni ‘poginuti’ na tržištu pod zakonskom regulativom koja prema posljednjem prijedlogu smjera zabraniti sve duhanske proizvode bez razvrstavanja na ‘štetne’ i ‘manje štetne’, ključno je pitanje industrije koja u Hrvatskoj ima gotovo milijun korisnika, odnosno pušača. Lani je hrvatsko poslovanje donijelo 588,5 milijuna eura prihoda i 5,4 milijuna eura dobiti.

Stanko Kršlović, član uprave Philip Morrisa u razgovoru za Poslovni dnevnik ističe da kompanija 99 posto sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju ulaže u bezdimne proizvode koje u svijetu koristi 36,5 milijuna ljudi. Kršlović zagovara razumno rješenje koje će odvratiti ljude od pušenja, za koje kaže da još ne postoji.

Najavljena je stroža zakonska regulativa koja će nove duhanske proizvode tretirati jednako kao ‘stare’ cigarete. Što sve smatrate da nije potrebno zabraniti?

Zakonska regulativa koja se najavljuje u suštini prenosi odredbe Delegirane Direktive Komisije kojom se uklanja izuzeće za grijane duhanske proizvode od zabrane svojstvenih aroma te se daje definicija te kategorije proizvoda. Treba isto tako pojasniti da se ne radi o zabranama svih aroma već svojstvenih aroma sukladno određenim smjernicama koje u tom smislu postoje.

Zakonski okvir i praksa su i do sada suštinski jednako tretirali nove duhanske proizvode i cigarete. Smatram da bi kvalitetno zakonsko rješenje trebalo imati različite pristupe prema proizvodima različite štetnosti. Cigarete i bezdimni proizvodi, koji ne sagorijevaju duhan, nisu jednako štetni. Cigarete oslobađaju najveće količine štetnih tvari. Znanstveno je dokazano da bezdimni proizvodi, kod kojih nema sagorijevanja, imaju znatno niže razine štetnih sastojaka koji se nalaze u cigaretama te, iako nisu bez rizika, predstavljaju manje štetnu alternativu za pušače koji ne prestaju pušiti. Koncept smanjenja štete u borbi protiv pušenja već primjenjuje i niz zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Grčke, Novog Zelanda. Švedska je dobar primjer kako alternativne strategije mogu smanjiti štetnost povezanu s pušenjem. Naime, zbog značajnog prestanka pušenja cigareta i prelaska na korištenje manje štetnih proizvoda, broj pušača se u toj zemlji značajno smanjio što za rezultat ima drastično nižu stopu pojavnosti raka pluća. Primjer smanjenja stope pušenja u Japanu također pokazuje kako su alternativni proizvodi prihvatljiva alternativa cigaretama. U Hrvatskoj imamo gotovo milijun pušača i to ne bismo smjeli ignorirati. Dakle, apsolutni prioritet ostaje i treba ostati prestanak pušenja, no za one koje se ne odlučuju za prestanak moramo se zapitati nije li prava informacija o manje štetnim alternativama za njih nešto na što ne treba zatvarati oči.

Na koji način biste vi uredili sada sporne odredbe predloženog zakona, a da se ispoštuje direktiva Europske unije? (dobrodošli su primjeri drugih regulativa iz EU članica)

Zakonske izmjene trebaju adekvatno implementirati delegiranu Direktivu u naš zakonodavni okvir i to je nesporno. U suštinskom smislu, ove zakonske izmjene su to i učinile. Međutim, ono što je iznenadilo kod ovih zakonskih izmjena jest da se izašlo iz okvira Direktive te se, umjesto da se proizvodi koji nisu uređeni trenutnim zakonom definiraju i urede, poseže za odredbama kojima se omogućava zabrana uporabe istih. Na tržištu već postoje takve kategorije proizvoda te smatram da bi bilo adekvatnije i smislenije zakonski definirati tu kategoriju i urediti je. Regulacija bi trebala otvoriti mogućnost informiranja zainteresiranih pušača o manje štetnim alternativama u odnosu na cigarete, uz istovremenu snažnu prevenciju i sprečavanje korištenja nikotinskih proizvoda među maloljetnicima. Poticanje konzumacije i prodaje duhanskih i nikotinskih proizvoda maloljetnicima je neprihvatljivo i za svaku osudu. I u tom dijelu treba neprestano i strože djelovati.

Kako će izmjene zakona o ograničenju duhanskih proizvoda utjecati na vašu industriju?

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Naša je industrija visoko regulirana i mi strogo poštujemo sve zakonske odredbe. Delegirana Direktiva donesena je krajem 2022. godine i sada se prenosi u hrvatski zakonodavni okvir. Međutim, osim samih odredbi Direktive, smatram da je sazrjelo vrijeme da se u zakonodavnom smislu naprave veći zahvati u smislu adresiranja kretanja na tržištu i sve većih znanstvenih dokaza u smjeru smanjene štetnosti nekih novih proizvoda u odnosu na tradicionalne, primjerice cigarete. Osnova bilo kojeg napretka jest učiniti stvari boljima u odnosu na ono što već imamo. Da nije tomu tako, ljudsko društvo se nikada ne bi razvilo u ono što je ono danas niti bi se ikada dogodio bilo kakav progres u budućnosti. Stoga, ne bismo smjeli ignorirati razvoj već taj isti razvoj pomno pratiti i definirati na način od kojega ćemo u konačnici imati koristi kao društvo.

Duhansko se tržište u posljednjih desetak godina užurbano mijenja, kakvi su sada trendovi, koji proizvodi se konzumiraju više, a koji manje?

Duhansko tržište prolazi kroz značajnu transformaciju, a ključni pokretači te promjene su inovacije i bezdimni proizvodi, potaknuto preferencijama potrošača. Ulažemo značajna sredstva u razvoj boljih i manje štetnih alternativa cigaretama u suradnji sa znanstvenicima. Čak 99% svog R&D budžeta usmjeravamo u bezdimne proizvode. Korisnici cigareta se sve više okreću prema proizvodima koji smanjuju ili eliminiraju sagorijevanje. Trenutno u svijetu procjenjujemo da 36,5 milijuna koristi naše bezdimne proizvode.

Koliko se prema tržišnom iskustvu Phillip Morrisa razlikuju potrošačke navike na pojedinim tržištima, globalno, regionalno i lokalno?

Globalno gledano, punoljetni potrošači pokazuju sličan interes za smanjenje štetnosti, ali brzina prihvaćanja inovacija varira ovisno o regulatornim okvirima, dostupnosti informacija i preferencijama potrošača. Naši bezdimni proizvodi trenutno su u prodaji na 90 tržišta te čine oko 38% ukupnog neto prihoda u prvoj polovici ove godine.

Koliko su se dolaskom novih proizvoda na tržište promijenile navike hrvatskih pušača?

U Hrvatskoj se cigarete i dalje najčešće koriste. No, i kod nas vidimo jačanje trenda prelaska na bezdimne proizvode. Tradicionalan pristup sprečavanju pušenja s obzirom na i dalje velik broj pušača očito nije najbolji, to već znamo iz prakse. Kao što iz prakse nekih drugih zemalja koje sam prethodno spomenuo već znamo da bolje rezultate i za pojedince i za zajednicu postižemo kada ga se kombinira s novim alternativama cigaretama i konceptom smanjenja štete isključivo za one koji bi u protivnom ostali na cigaretama kao najštetnijem obliku konzumacije duhana/nikotina.

Za koje duhanske proizvode se znanstveno može tvrditi da su manje štetni od klasičnih cigareta?

Znanstvena istraživanja potvrđuju da proizvodi koji ne uključuju sagorijevanje duhana, poput e-cigareta i proizvoda za grijanje duhana, mogu biti značajno manje štetni od klasičnih cigareta.

To i pokazuju toksikološke studije gdje je dokazano da takvi proizvodi stvaraju znatno niže razine štetnih sastojaka u usporedbi s klasičnim cigaretama. PMI je uložio više od 12,5 milijardi dolara u razvoj i znanstvenu provjeru bezdimnih proizvoda, a svi rezultati i korištene znanstvene metode su javno dostupni te podložni provjeri nezavisnih institucija i znanstvenika. Važno je napomenuti i čitav niz neovisnih istraživanja uključujući i one renomiranih svjetski poznatih institucija koje se bave ocjenom rizika, koji govore u prilog značajnom smanjenju toksičnosti nekih novih proizvoda u odnosu na pušenje.

Svjetska zdravstvena organizacija je početkom godine izvijestila da je danas u svijetu pušač svaki peti čovjek, a prije dva desetljeća pušio je svaki treći, što očekujete za 20 godina?

Procjenjuje se da danas ima oko 1 milijardu pušača, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će ih biti približno isto 2025. Ti ljudi zaslužuju pragmatičan pristup i razumno rješenje koje će ih odvratiti od cigareta. Danas ovo rješenje postoji. Ako ostanemo na sadašnjem pristupu i tradicionalnim alatima za borbu protiv pušenja i ako inovacije koje donosi industrija neće imati podršku drugih dionika napredak će biti manji. No, vjerujem da će ga ipak biti jer mi ostajemo odlučni i nastavljamo s ulaganjima u ostvarenje našeg strateškog cilja – a to je budućnost bez dima i osiguravanje manje štetnih izbora u odnosu na klasične cigarete.

A što ćemo s proizvodima koji kako kažu liječnici nisu dovoljno dugo u upotrebi da bi se znalo kakve posljedice na zdravlje mogu ostaviti, da upotrebljavamo pa vidimo?

Manje štetni bezdimni proizvodi su relativno novi i njihov dugoročan utjecaj na zdravlje ljudi će biti vidljiv u dužem roku. Analiza utjecaja ovih proizvoda na zdravlje ljudi je nešto što treba kontinuirano pratiti i analizirati. No, sad već postoje podaci regulatornih tijela i studije iz Japana, Švedske, Velike Britanije, Novog Zelanda koje pokazuju da postoji potencijal ovih proizvoda u borbi protiv pušenja. Treba naglasiti da za one koji ne koriste nikakve duhanske ili nikotinske proizvode, najbolje je da nikada i ne započnu s njihovim korištenjem. Za one koji puše cigarete, prvi izbor bi trebao biti prestati pušiti. Međutim, ako i dalje nastavljaju pušiti, bolje bi bilo da odbace cigaretu i pređu na bezdimne proizvode.

Kako se promjene na duhanskom tržištu odražavaju na poslovanje Philip Morrisa, lani vam je prihod u Hrvatskoj rastao 7 posto, zahvaljujući čemu najviše?

Philip Morris je predvodnik duboke transformacije industrije koje se usmjerava prema bezdimnim proizvodima. Promjene koje smo napravili našim inovativnim proizvodima već daju vidljive pozitivne rezultate kako na korisnike proizvoda tako i na poslovanje. Bilo bi dobro da brzina promjene koja će u konačnici eliminirati cigarete bude i brža, no to ne ovisi samo o nama, već i o regulatornom okviru koji bi trebao podržavati inovativnost u pozitivnih učinaka na društvo u cjelini.