Na regionalnom tržištu električne energije je sve više igrača, no isto tako je činjenica da svakodnevno dolazi do spajanja i okrupnjavanja, kazala je Tina Jakaša, predsjednica Uprave HEP Opskrbe na uvodu panela „Otvoreno tržište struje“ koji se održao u sklopu Energy Market Foruma III. u srijedu Zagrebu. Jakaša je pojasnila da je trend na regionalnom, ali i na europskom tržištu, niska razina veleprodajnih i maloprodajnih cijena. U prvom ovogodišnjem polugodištu Europska unija bilježi rast potrošnje struje za 0,6 posto. Što se tiče regionalnog tržišta, trend je da gotovo sve tvrtke na ovom području rade i prekogranično. Konkretno HEP je prisutan najviše u Sloveniji, ali i u Srbiji, BiH i dr., a kao primjer je naveden ugovor koji je hrvatski operater prije koji mjesec sklopio sa slovenskim proizvođačem dijelova za automobile Cimosom koji djeluje u sve četiri zemlje. Najveće tržište u regiji je Srbija s 3,5 milijuna potrošača i potrošnjom oko 26,5 TWh struje. Slijede Hrvatska s 2,38 milijuna potrošača i 14,9 TWh. Slovenija ima 930 tisuća potrošača i 12,7 TWh potrošene struje, a u Bosni i Hercegovini se potroši oko 11 TWh struje godišnje. Činjenica je da u svim zemljama postoji veliki broj operatera, no isto tako da ih je mali broj aktivan.

U Hrvatskoj je sedam aktivnih operatora, a u Sloveniji 11. Iako njihova tržišta nisu potpuno liberalizirana, Srbija ima 34 operatera, a BiH njih 29. Ante Ćurić, direktor HEP Trgovine je naglasio da je Hrvatska po liberalizaciji tržišta odmah do Slovenije i Mađarske, dok su ostala regionalna tržišta za sada manje ili više regulirana. 

Alternativni operateri su u Hrvatskoj uspjeli HEP-u uzeti 15 posto tržišta, dok se u segmentu kućanstva to kreće na razini od oko osam posto. No, zato je HEP snažno iskoračio u Sloveniju gdje već sada drže pet posto tržišta električne energije. Iako je i srpsko energetsko tržište od 1. Siječnja ove godine djelomično liberalizirano, i dalje za kućanstva i male potrošače vrijedi regulirana cijena koja je daleko ispod tržišne. 

Usprkos tom Tomaž Orešič, izvršni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), kaže da je tržište dinamično, a cijene za industriju niske ali tržišne. „EPS je u velikoj transformaciji koja podrazumijeva veću centralizaciju i efikasnost poslovanja. Srbija je nekoliko koraka iza Slovenije i Hrvatske u liberalizaciji, no tu imamo prednost, mi kao nacionalni operater, da ćemo učiti na primjerima i izbjeći greške koje je radio HEP i slovenski operater kada im je došla konkurencija. U Srbiji još ne postoji niti neka ozbiljna strategija obnovljivih izvora energije, a što će nam također dati priliku da se pripremimo i spriječimo da nam alternativni investitori uzmu najveći dio kolača“, kazao je Orešič. Marko Ćosić, predsjednik Uprave tvrtke Proenergy upozorio je da je struje homogen proizvod koji se ne razlikuje po kvaliteti pa je jedini kriterij za kupce cijena. I on se slaže da su veleprodajne cijene na tržištu preniske koje rade dosta problema proizvođačima struje. Jedan od načina za opstanak na tržištu Ćosić vidi u spajanju s partnerima što omogućava izlazak na veći broj tržišta. Karl Kraus, predsjednik Uprave RWE Hrvatska očekuje da će liberalizacija na postojećim, ali i na novim tržištima u regiji na koja će izaći, omogućiti značajan rast udjela ove tvrtke. 

Kraus procjenjuje situaciju u regiji na primjeru događanja u njihovoj matičnoj Njemačkoj, da na pojedinom tržištu u prvo vrijeme primat ima lokalni, nacionalni, operater, a nakon toga tu dolazi regionalni da bi na kraju došao onaj globalni. S takvim stavom se ne slaže Tomaž Orešič koji pak očekuje da u narednih 10 godina na tržištu, npr. Hrvatska, glavni konkurenti neće biti HEP i RWE nego tehnološke tvrtke koje se danas tek počinju baviti strujom ili pak još uvijek nisu u tom sektoru. Na panelu je zaključeno da Hrvatska ima jedno od najrazvijenijih tržišta obnovljivih izvora energije (OIE), a novi zakon će tu situaciju još dodatno dinamizirati. Naime, trenutno imamo oko 350 MW u energiji vjetra, a što je okvirno naša polovica nuklearne elektrane Krško. Novi zakon će povećati tu brojku na 750 MW, a što će donijeti velike probleme u prijenosu i uravnoteženju energije. Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) ističe da već sada postoje problemi u prijenosu, ponajprije po pitanju troškova. Naime, kako pojašnjava Mesić, postojeća regulativa nije proizvođače OIE obvezivala na uravnoteženje energije, odnosno da planiraju proizvodnju, a da se eventualna iskakanja penaliziraju. Na ovaj način njihovu „neodgovornost“ plaćaju svi korisnici električne energije u Hrvatskoj putem naknada i tarifa.