Svaka od preko 2000 građevina koja se nalazi u zaštićenoj jezgri Grada Šibenika uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu. Time će se osigurati da potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne krše konzervatorske smjernice, bilo da koriste neprikladne materijale za obnovu ili na neki drugi način nagrđuju zaštićene objekte.

Projekt pod nazivom “Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika” pokrenula je šibenska udruga Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac, kako bi pomogla građanima da prilikom obnove imaju što manje problema. Na projektu se radi posljednje dvije godine, a podržali su ga Ministarstvo kulture RH, te Arhitektonski i Geodetski fakulteti u Zagrebu, otkrivaju u udruzi.

Prvi korak u provedbi bilo je evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri. U suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcijom mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) evidentirali su prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture. Nakon šest mjeseci rada, Društvo Juraj Dalmatinac i DAŠ su prikupili potrebne podatke za prvih 300 građevina. U opisu se nalazi broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj, podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opis građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu.

Nikola Grubić, predsjednik Društva, pojašnjava da će se na web stranicama moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika.

Ističe da se radi o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj, ali i šire, zbog čega su interes iskazali nekih od gradova na Jadranu te iz susjedne Slovenije i Italije.

“Prerano je govoriti o kojim gradovima je riječ budući da se radi o preliminarnom interesu. Na izvedbenoj razini smo još fokusirani na dovršetak projekta u Šibeniku. Dobar glas se daleko čuje pa su za našu priču doznali i drugi te otvoreno iskazali želju za eventualnim preslikavanjem modela”, pojasnio je Grubić.