Glavno pitanje koje muči ne samo Hrvatsku, već i ostatak svijeta je pitanje odgovornosti prema budućnosti.
O tome se pričalo na konferenciji Poslovnog dnevnika “Zelena tranzicija i održivost 2050”. U hotelu International u Zagrebu okupili su se stoga lideri iz gospodarstva, energetike, financijskog sektora i javne uprave koji su otvorili raspravu o ključnim područjima tranzicije.
Što je važno?
Neki podaci kažu da Hrvatska uvozi oko 89 posto svojih potreba za naftom, 69 posto potreba za plinom te praktički sav ugljen koji koristi. No, ukupno gledajući fosilna goriva čine oko 51 posto naše ukupne energetske potrošnje. Činjenica je da će uvoz energenata, naročito fosilnih goriva, u budućnosti biti sve skuplji, stoga je važno graditi klimatski neutralnu budućnost. Inače, Hrvatska je osma u svijetu po ispunjavanju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, i to u velikoj mjeri govori o posvećenosti ovim važnim društvenim strategijama.
Na cijelu ovu priču uvelike utječu i klimatske promjene, pojasnio Branko Grisogono, atmosferski fizičar i umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u: “Promjene su pojačane i idu eksponencijalno brzo. Kada je Hrvatska u pitanju, moramo što brže promijeniti energetiku i poboljšati našu poljoprivredu koja je, nažalost, zapuštena. Imamo kvalitetno tlo i trebali bismo proizvoditi svoju hranu, umjesto da uvozimo trećerazrednu. Hrvatska bi trebala biti prepoznata po poljoprivrednoj proizvodnji (hrana, ulje, vino) i turizmu.
Milijarda eura za to nije dovoljna, na ovome se premalo radi.” Na nekim se stvarima ipak već radi, kao što su, primjerice, elektrificirana vozila. Predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić najavio je da 15. prosinca u redoviti promet kreće Končarev baterijski vlak na relaciji od Kaštela prema Splitu. Velika je to inovacija, a u Končaru su se odlučili na inovacije u ovom smjeru jer dvije trećine domaćih pruga nije elektrificirano. Ninić je rekao da će se grupacija truditi da svojim proizvodima izađe još više iz europskih okvira.
Kada je riječ o napretku Hrvatske u elektromobilnosti, na konferenciji je rečeno da imamo deset tisuća registriranih električnih vozila (Fond je sufinancirao 42%), imamo i više od 2000 javnih punionica, ali nedostaje ultra brzih punionica na autocestama zbog visokih troškova.
Što nas koči?
Ipak, put do klimatski neutralne Hrvatske je dug, izazova ima pa se postavlja pitanje o tome koja su tri najveća uska grla da bi Hrvatska 2050. mogla biti energetski neovisna, a klimatski neutralna.
“Važno je za početak pričati o kapacitetima elektroenergetske mreže koja je u Hrvatskoj zastarjela. Veliki dio stariji je od 50 godina, nužni su revitalizacija, obnova i ulaganje. Neki podaci govore i da na trećini trafostanica nije više moguće priključenje. Stvar nije bezizlazna, tehnička rješenja to mogu riješiti, ali nužda su ulaganja. To je jedna od poteškoća s kojima se suočavaju investitori, druga je nepoznata razina jedinične naknade za priključenje. Ona je trebala biti donesena, ali nema je. Prema preliminarnim podacima, cijene priključenja na prijenos bile bi nešto više od 70 eura po instaliranom kilovatu. Kada se to pretvori u megavate, to su visoke cijene.
Na tome će značajan dio projekata pasti. Ipak, interesa ima jer je Hrvatska velik uvoznik električne energije. Ako je loša godina, uvozi se od 35 do 40 posto električne energije i u interesu je da se taj uvoz smanji. Ako smo spremi kupovati hrvatsko, u čemu je problem, zašto ne želimo da nam energija bude domaći proizvod? No, nisu to sva uska grla, to su i dozvole, birokratske pregovore…”, rekla je Nina Domazet, samostalna savjetnica za energetiku u Sektoru za industriju i održivi razvoj te poslovna tajnica Udruženja energetike i Udruženja OIE u HGK-u.
Klimatske štete su klimatski rizik pa onda i financijski, a to uvelike utječe na odluku o ulaganju. Veliku ulogu u financiranju imaju fondovi. Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i OIE iz Fonda za zaštitu okoliša, najavio je stoga projekte vrijedne milijarde eura do 2030. godine, uključujući modernizaciju toplinarstva, fotonaponske elektrane, uklanjanje stakleničkih plinova i energetsku obnovu zgrada.
Pet gorućih područja
Na konferenciji se govorilo i o energetskoj pismenosti, a povela se i rasprava o održivoj gradnji, zelenim materijalima i prilagodbi urbanih prostora klimatskim izazovima. Za kraj su se panelisti dotaknuli pet gorućih područja koja će biti ključna u oblikovanju budućnosti, a to su gospodarenje otpadom, prelazak na zeleno, jaz između investicija i kapitala te uključivanje građana u sve to.
