Ako se pokaže da su točni medijski napisi o izbjegavanju plaćanja carine na izvoz šećera iz Hrvatske u EU u iznosu od 22 milijuna eura, predstavnik jednoga investicijskog fonda, koji je želio ostati anoniman, kazao je kako bi se to moglo pozitivno odraziti na dionice šećerana. “Ako šećerane nisu kršile zakon, već su samo koristile ‘rupe u zakonu’, to samo znači da legalno povećavaju prihode, a to je ulagačima uvijek privlačno. To bi mogao biti dodatni poticaj”, zaključuje izvor. Podsjetimo, hrvatski su mediji objavili kako je nekolicina domaćih šećerana izbjegla platiti 22 milijuna eura carine prilikom izvoza šećera u EU. Šećer je uvezen iz Brazila, a u Hrvatskoj je miješan s čajem, kakaom i limunskom kiselinom.

Suradnja s OLAF-om
Na taj je način mogao biti deklariran kao “procesuirana hrana” na što se ne plaća carina, dok se na šećer plaća carina od 419 eura po toni. U vezi s navodom kako je HGK dao “zeleno svjetlo” za uvoz šećera iz Brazila, u HGK poručuju kako su oni ovlašteni samo za izdavanje neobvezujućeg mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta. Na upit Poslovnog dnevnika europski ured za borbu protiv prijevara OLAF nije potvrdio ni demantirao tu informaciju. Hrvatsku je spominjao i New York Times u kontekstu belgijske šećerane Beneo-Orafti. Ta je šećerana izvozila šećer kojemu je službeno cilj bila ruska enklava Kalinjingrad, a tek je zatim otišao u Hrvatsku, a potom u EU. Na taj je način Beneo-Orafti naplatio poseban rabat, a slučaj će navodno istraživati OLAF. Na upit Poslovnog dnevnika istražuje li OLAF hrvatske šećerane vezano za taj slučaj, iz OLAF-a je poručeno kako u slučaju Beneo-Oraftia hrvatske šećerane nisu u fokusu istrage te da OLAF vrlo dobro surađuje s hrvatskom carinom.

Sprečavanje zloupotreba
U vezi s navedenim medijskim napisima Željko Zadro, predsjednik Uprave šećerane Viro, tvrdi da se cijela hrvatska industrija šećera, uz pomoć Carinske uprave, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, bori protiv takvih zloupotreba. “Upravo su te institucije obavještavale Bruxelles i EK o svim potencijalnim miješanjima šećera s drugim tvarima”, kazao je Zadro. Zadro smatra da su zloupotrebe uzrokovale velike probleme EU i hrvatskim proizvođačima šećera te im smanjivale prodaju, a prekinute su u prvom polugodištu ove godine. U osječkom Kandit Premijeru, čiji je slučaj istraživao OLAF zbog pogrešnog deklariranja robe, ostali su nedostupni za komentar, kao i u Sladorani Županja.

Poslovanje šećerana

Znatna investicija
Mirovinski fondovi koji u šećerani Viro imaju ukupno 11,6 posto udjela uglavnom su bez komentara. U Erste Plavom su poručili kako imaju minoran vlasnički udjel pa tu investiciju ne smatraju značajnom.

Izvoz 55% prihoda
Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, napomenuo je kako Viro ne radi za europske šećerane. “Izvoz u EU je u sklopu kvote od 60.000 tona, što čini 55 posto prihoda Vira”, kazao je Zadro.