Nakon što je Zakon o potrošačkom kreditiranju obvezao banke da kamate vežu uz neki jasno definiran parametar, većina je odredila da će to biti euribor, referentna kamata koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu.

No, dok je 6-mjesečni euribor trenutačno 0,319% i povijesno je na najnižim razinama, u 2008. je prelazio i 5%. Analitičari se slažu; u budućnosti može samo rasti. A što će se onda dogoditi s kamatama na kredite – prijeti li dužnicima u Hrvatskoj novi "švicarac"? Iz "poučka o švicarskom franku" stvarno se imalo što naučiti, no nije baš jasno shvaćaju li dužnici s varijabilnom kamatom da će, čim eurozona malo živne, Europska središnja banka povećati kamatnu stopu, što će se izravno odraziti i na visinu euribora. " U odnosu na 2007. i 2008. 3-mjesečni je euribor niži 4%.

U ranijim smo prognozama povećanje euribora očekivali u razdoblju 2015., odnosno 2016. godine i nakon toga stabilizaciju na razini iznad prosječne stope inflacije. Međutim, nakon posljednjeg smanjenja kamatne stope ECB-a, povećanje euribora moglo bi biti prolongirano sa srednjega na dugi rok", kažu u RBA. Da će euribor još neko vrijeme ostati rekordno nisko vjeruju i u PBZ-u, dok Hypo 3-mjesečni euribor sljedećih nekoliko godina konkretno pozicionira u rasponu od 0,20 do 0,50. Analitičari UniCredita očekuju pak stabilan 3-mjesečni euribor do kraja 2014.. Uz euribor kamatu vežu PBZ, Hypo, RBA, Splitska i Erste banka, dok HPB i Zaba svoje promjenjive kamate vežu uz NRS, nacionalnu referentnu stopu, prilagođenu kretanjima na domaćem financijskom tržištu.