Rast minimalne plaće treba postići tako da cijeli iznos minimalne plaće od bruto 2440 kuna postane neoporeziv. S tim su dogovorom poslodavci i sindikati u utorak došli na sastanak s premijerom Ivom Sanaderom i ministrima, a nakon kratkih konzultacija koje su članovi Vlade obavili među sobom, stigao je odgovor: masa poreza na dohodak time bi se smanjila za tri milijarde kuna godišnje. Budući da se najveći dio prikupljenog poreza na dohodak vraća izravno jedinicama lokalne samouprave, a ostatak koriste za financiranje tzv. decentraliziranih funkcija u zdravstvu i školstvu, lokalna samouprava bila bi najveći gubitnik sindikalno-poslodavačkog dogovora.

Moguća rješenja
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je nakon sastanka da je prijedlog HUP-a i sindikata primljen na znanje te da će se razmotriti mogućnosti njegova oživotvorenja. Predstavnici Udruge poslodavaca i sindikata sastat će se idući tjedan u Ministarstvu financija s ministrom Ivanom Šukerom kako bi se razradila moguća rješenja. Zbog tih je konzultacija odlučeno da se odgodi donošenje Zakona o minimalnoj plaći, i to do 15. svibnja. Ako do tada sindikati i poslodavci ne pronađu zadovoljavajuće rješenje, Vlada će u saborsku proceduru poslati svoj prijedlog zakona. Identičan dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca vrijedio je i do 15. ožujka, ali nije ostvaren. Prihvaćanjem ideje da se podigne neoporezivi dio minimalne plaće poslodavci će dobiti saveznika u borbi protiv povećanja minimalca. Može se očekivati da će čelnici lokalnih jedinica uložiti sav svoj utjecaj kako bi se suprotstavili smanjivanju svojih prihoda. Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova, rekao je Poslovnom dnevniku da je poslodavačko-sindikalni prijedlog za gradove potpuno neprihvatljiv. Tri milijarde kuna manje u prikupljenom porezu na dohodak, prema njegovim riječima, znači izravnih milijardu i pol kuna godišnje manje za gradove. U raspodjeli svote poreza na dohodak ubrane na njihovu području gradovi sudjeluju sa 52 posto. Obersnel ističe da uz redovite rashode gradovi imaju i obvezu financiranja dodatnih socijalnih programa, škola i projekata u vrtićima, za što novac također dolazi iz poreza na dohodak. “Prihodi jedinica lokalne samouprave i sada jedva pokrivaju ono što se od nje očekuje, tako da bi nas svako zadiranje u porezne prihode dovelo u tešku situaciju”, kaže Obersnel.

Kompenzacija iz drugih izvora
Lokalna samouprava mogla bi pristati na smanjivanje prihoda od poreza na dohodak jedino kad bi Vlada manjak podmirila iz nekog drugog izvora, kaže Obersnel. Očekuje stoga da će ministar Šuker ispuniti obećanje i da u promjene poreznog sustava, osobito poreza na dohodak, neće ići bez konzultacija s predstavnicima lokalne samouprave. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca dogovorili su se na sastanku u utorak i da počnu pregovore o sporazumu o socijalnom partnerstvu. Sporazum bi trebao biti potpisan do kraja godine. Vilim Ribić, predstavnik sindikata u GSV-u, smatra da sporazum treba dobro pripremiti kako ne bi propao nakon tri mjeseca, poput sporazuma potpisanog 2002.

Sastanci ponedjeljkom

Budući da 120 zakona treba uskladiti sa zakonodavstvom Europske unije, socijalni partneri odlučili su da će jedanoput tjedno, i to ponedjeljkom, održavati sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Premijer će se s predstavnicima poslodavca i sindikata sastajati svaka dva mjeseca. Odbijen je prijedlog da se saborskim zastupnicima, uz Vladin prijedlog zakona, dostavlja i mišljenje GSV-a o tom prijedlogu zakona.