Novi Plan gospodarenja otpadom, kojeg je nedavno u proceduru donošenja pustio ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, izazvao je veliku polemiku u javnosti.

Dok s jedne strane mnogi stručnjaci i poduzetnici tvrde da je ovaj Plan izvan zdrave pameti te neusklađen s EU praksom, drugi smatraju da će on donijeti značajne benefite hrvatskom gospodarstvu.  Hrvatska je lani uvezla oko 180.000 tona plastičnog reciklata za vlastitu proizvodnju iz Europske unije. Stoga se očekuje da bi implementacija nove strategije gospodarenja otpadom trebala omogućiti domaćoj industriji veću količinu plastike za recikliranje. U samom Ministarstvu kažu da je Plan u funkciji domaćeg gospodarstva i u interesu građana.

"Kako bismo spriječili značajan udar na standard građana kroz poskupljenje komunalne usluge odvoza otpada, moramo izgraditi učinkovit sustav odvojenog prikupljanja otpada. Nastavimo li po starom modelu, koji je loš i zastario, potrošit ćemo velik novac, pri čemu nećemo ispuniti direktivama zadane ciljeve i plaćat ćemo visoke penale, dok će u konačnici cijelo naše društvo trpjeti nesagledive dugoročne posljedice", kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

U Stražaplastici, tvrtki iz Huma na Sutli, koja zapošljava više od 200 radnika i ostvaruje godišnji prihod od 90-ak milijuna kuna, kažu da ovaj Plan ide u smjeru da se domaćoj industriji omogući veća konkurentnost jer bi odvojeno prikupljanje plastike po vrsti, bojama i sl. omogućilo da se na tržištu postigne viša cijena plastike. Josip Grilec, direktor Stražaplastike kaže da oni godišnje prerade oko 4000 tona plastike, a od čega 1000 tona reciklirane koju uglavnom uvoze iz Austrije.

"Reciklirana i razvrstana plastika je najvrjedniji sekundarni materijal. Za kilogram recikliranog papira možete dobiti pola kune, za metal oko kunu, a za razvrstanu plastiku više od dvije kune. Naš nerazvrstani plastični otpad se u balama izvozi u Austriju i prijevoz je skuplji od sirovine. Tada oni tu plastiku, ručno ili mehanički, razvrstavaju i prodaju je nama po visokoj cijeni. Ako se isplati razvrstavati u Austriji, isplati se i u Hrvatskoj", ističe Grilec.

Sličnog su stava i u maloj karlovačkoj tvrtki koja je specijalizirana za sortiranje miješanog ambalažnog otpada, a u kojoj bi zbog političkog konteksta čitavog slučaja željeli ostati anonimni. Tamo kažu da zapošljavaju 15 radnika te su u mogućnosti u smjeni presortirati 7-10 tona miješane ambalaže, a iako imaju ugovore s više komunalnih tvrtki, nemaju dovoljno sirovine niti za tu jednu smjenu. Nova strategija bi im donijela više sirovine i omogućila daljnje investicije i zapošljavanja.