Za ekonomiju dovoljno deset ljudi, odnosno ministarstvo koje će isporučiti ono što obeća.
Sudjelovanje u vlasti je određeno iskustvo, nakon toga, dio ljudi je bio u oporbi, dio nas nije posljednjih desetak godina sudjelovao u političkim zbivanjima ili nije bio politički aktivan, kao gospodin Tica, rekao je Zvonimir Mršić iz SDP-a.
Na pitanje kako su gospodin Lalovac i gospodin Grčić bili u izvršnoj vlasti, a sada su sudjelovali u izradi gospodarskog programa, Mršić odgovara kako je tu riječ o onome što se zove “učim radeći”.
Sudjelovanje u vlasti je određeno iskustvo, nakon toga, dio ljudi je bio u oporbi, dio nas nije posljednjih desetak godina sudjelovao u političkim zbivanjima ili nije bio politički aktivan, kao gospodin Tica, rekao je Zvonimir Mršić iz SDP-a.
Na pitanje kako su gospodin Lalovac i gospodin Grčić bili u izvršnoj vlasti, a sada su sudjelovali u izradi gospodarskog programa, Mršić odgovara kako je tu riječ o onome što se zove “učim radeći”.
Foto: Igor Soban/PIXSELL
“Pretpostavljam ako je netko ministar i ako je izgubio vlast i povjerenje građana, onda se ispituje što to nije dovoljno dobro učinio u tom periodu, a trebao je ili mogao je, i onda na temelju toga, na temelju vlastitih grešaka, pokušava osmisliti rješenje, prijedloge, ideje za neko buduće razdoblje”, rekao je Zvonimir Mršić u HRT-ovoj emisije Nedjeljom u 2.
Dodao je kako smo u 30 godina imali 15 premijera, a kako je Sanader bio jedini koji je ponovio svoj mandat.
“Imate jako malo ministara koji su ponovili mandate. Ipak, radeći stječete određeno iskustvo, koje nadogradite s novim spoznajama i pokušate ponuditi dodatna rješenja. Mi imamo dobar miks ljudi koji su na stol stavili veliki broj ideja. Tri mjeseca smo radili da dođemo do seta prijedloga za koje mislimo za koje mislimo da mogu Hrvatskoj pružiti priliku za novi početak”, kaže.
Na pitanje nije li tri mjeseca malo, odgovara kako je SDP imao program za staru realnost, a ovo je novi koji su radili zbog situacije s koronavirusom.
“Nemojmo se vrtjeti u krug, da sada kažemo nećemo niti lijevo, niti desno, nego da kažemo idemo napraviti iskorak, hajdemo gore, idemo učiniti ovu zemlju kvalitetnijom i boljom za život ljudi koji ovdje žive”, kaže Mršić.
Kaže da nije važno je li on kapitalist ili radnik.
“Sasvim je svejedno kako ćete me zvati, radnikom ili kapitalistom, bitno je za što se zalažem i bitno je što želim da postignem u životu i kakav je moj doprinos u ovom trenutku na javnoj sceni”, kaže.
Kaže da nije na listama i da je njegov motiv, poriv i želja, a ponukan korona krizom da stavi na raspolaganje Hrvatskoj svoje znanje i iskustvo, kaže da je smatrao, s obzirom na to da je član SDP-a da to može napraviti kroz stranku.
Kaže da Hrvatskoj treba iskorak i da zemlja ima potencijala ali ga ne uspijeva iskoristiti.
Dodao je i kako se sada u SDP ne razgovara o ministarskim pozicijama.
Osim toga, dodao je kako je za ekonomiju dovoljno deset ljudi, odnosno ministarstvo koje će isporučiti ono što obeća.
“Zemlje poput Austrije ili Finske koje su puno naprednije od nas, koje imaju puno veći BDP, odnosno više standarde, imaju 13, 14 ministarstava, zašto bi Hrvatska trebala imati 22”, kaže.
Osim toga, kaže da planiraju podizanje mirovina na 70 posto prosječne plaće te da za to postoje kratkoročne i dugoročne mjere.
“Procijenili smo da za te mjere za fiksiranje ove godine nam treba oko 2 milijarde kune, u ovoj godini to mora biti zaduživanje. Za sljedeću godinu smo rekli da želimo da građani i poduzetnici budu sigurni”, kaže.
Kaže i da će SDP povećati plaće.
“Mi ne obećavamo porast plaća iz proračuna, ali neoporezivi dio plaće ćemo, kaže, podići s 4000 na 5000 kuna. Tu će biti manje poreznih prihoda”, ispričao je.
Prva dva zakona koja planiraju donijeti su Zakon o skraćenom radnom vremenu i Zakon o obnovi grada Zagreba.
Podsjetio je i kako je najveći rast BDP-a bio u vrijeme Račanove vlade, od šest posto, te kaže kako je i to moguće.
“DP nudi inkluzivnu politiku, nemamo Batmane, Supermane, niti ćemo ih imati. Moramo vidjeti kako otvoriti prostor da država ne stvara prepreke građanima, poduzetnicima da realiziraju svoje planove i kako da se promijeni poduzetnička klima”, kaže.
Što se tiče poljoprivrednih površina, istaknuo je kako ih se u Hrvatskoj koristi 3% u odnosu na EU, gdje je 12% do 14% korištenja. U zemljama koje imaju razvijen turizam je iznad 15%, dodaje za Nu2 na HRT-u.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu