Koliko god jesen bila neizvjesna za domaće gospodarstvo, izvjesno je da stižu novi igrači na tržištu rizičnog kapitala. Među njima, prilike će loviti i Adriatic Structured Equity Fond (ASEF) , fond privatnog kapitala koji je ovog ljeta postao operativan, raspolaže s (dosad) prikupljenih 55,5 milijuna eura, a na nišanu već ima dvije potencijalne investicije. Novi fond rezultat je suradnje Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Europskog investicijskog fonda koji su uložili 70 milijuna eura u tri nova fonda s namjerom jačanja lokalnog tržišta alternativnog kapitala. Riječ je o programu CROGIP, skraćenici za Hrvatski program za rast i ulaganje, lansiran da se hrvatskim malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim tvartkama proširi pristup potrebnom kapitalu kroz nove izbore financiranja rasta, razvoja, novih ulaganja i veće konkurentnosti.

Nakon uspješno zatvorenog prvog upisa, Adriatic Structured Equity Fond postao je operativan. Među ulagačima su, uz HBOR i EIF, NEK, i domaći mirovinski fondovi. Tim koji upravlja sa fondom participira s 4 posto udjela u ukupnom kapitalu. Riječ je o joint-ventureu između Provectus Capital Partnersa i Mezzanine Managementa iz Beča (austrijskom društvu koje pod upravljanjem ima oko milijardu eura). U joint-ventureu društvu koje upravlja sa ASEF fondom, Provectus ima većinski udio. “Cilj fonda je u narednih 12 mjeseci prikupiti do 100 milijuna eura kapitala”, rekao nam je Igor Čičak, glavni partner u Provectusu. “Mi smo fond razvojnog kapitala, investiramo u već etablirane kompanije na tržištu kojima je nužan kapital za širenje poslovanja”, kaže naš sugovornik. Za razliku od fondova poput Rouge Fil Capitala orijentiranog primarno na startup scenu, ASEF u fokusu ima zrelije kompanije u rastućim industrijama, poput primjerice IT-ja, usluga, maloprodaje i nišne proizvodnje, tvrtke orijentirane na izvoz koje su pogodne za širenje putem akvizicija. Za dvije investicije koje su u pripremi Čičak zasad otkriva da će se raditi o oko 10 milijuna eura vrijednim financijskim injekcijama koje bi trebale biti realizirane u naredna tri mjeseca.

“Ciljana vrijednost pojedinačnih investicija kreće se od 3 do 8 milijuna eura, no možemo ulagati i do najviše 20 posto imovine fonda u pojedinačnu investiciju . Investicijski kapacitet fonda je i bitno veći od prikupljenog kapitala, jer fond aktivno surađuje sa bankama prilikom ulaganja. Mi kao ulagači smo fokusirani na ulaganje u vlasnički kapital, no možemo realizirati i mezzanine kapital (hibridni instrument koji kombinira koristi duga i kapitala, op.a.). Fond u pravilu ulaže sa ciljem da stekne većinski udio u vlasništvu , ali moguća su ulaganja i u manjinske udjele , kaže Čičak najavljujući da će biti aktivni investitori. Fond je kaže, osnovan na rok od 10 godina s mogućnošću produljenja za još dvije godine, a horizont pojedinačnih investicija postavljen je okvirno na 5 godina. Nakon neslavne epizode s kontroverznim Fondovima za gospodarsku suradnju (FGS), suradnja HBOR-a i EIF-a prvi je značajniji iskorak u (nasušno potrebnom) jačanju tržišta rizičnog kapitala. Plitko razvijeno tržište oslanja se primarno na bankarski dug, dok je financiranje vlasničkim i hibridnim kapitalom u povojima za razliku od zapadne Europe, SAD da i ne spominjemo, pa čak i srednje i istočne Europe. Za razliku od FGS-ova, ključni preduvjet ulaganja u ovoj priči je fokus na uspješne kompanije, ali i činjenica da su upravitelji fondova ujedno i ulagači u fond što znači da dijele rizike eventualnog neuspjeha, ali i da je dio javnog novca putem HBOR-a tek 20-ak posto (smanjit će se na 10-ak posto kad fond dosege predviđenu veličinu) u odnosu na polovicu koju je činio kod FGS-ova dok se ostatak prikuplja na tržištu od institucionalnih i individualnih kvalificiranih ulagača.

Da kod nas itekako ima mjesta za private equity fondove, u svijetu bitne pokretače ekonomskog razvoja, smatra i Igor Čičak. “Procjenjujemo da u Hrvatskoj godišnje nedostaje najmanje 100 milijuna eura ulaganja od strane fondova privatnog kapitala, no tržište se razvija u pozitivnom smjeru, uključujući i svijest o značaju i potrebi privatnog razvojnog kapitala u slučaju da poduzetnik ne želi prodati kompaniju u cijelosti jer nije uspio realizirati njezinu vrijednost u potpunosti. Banke mogu financirati kompanije do određene mjere i po određenim uvjetima, ali nakon toga nužno je povećati kapital pa u tom slučaju fondovi mogu biti odlični partneri”, kaže Čičak, inače i sam nekadašnji bankar koji je dio karijere proveo na čelu Vabe, ali je i jedan je od osnivača društva Optimapharm u koje je početkom ove godine investirao The Rohatyn Group, veliki private equity fond iz USA.