Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Adrial ulaže u TLM više od 68 milijuna eura

Autor: Suzana Varošanec
01. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Konzorcij šansu vidi u poslovima za potrebe domaće građevinske industrije

Predsjednik Nadzornog odbora Tvornice lakih metala iz Šibenika Damir Skansi, inače pomoćnik generalnog direktora Dalekovoda Luke Miličića, najavljuje Poslovnom dnevniku da će do konca 2008. Adrial pokrenuti investicijski ciklus u šibenskoj tvrtki, te otkriva da će ulaganja premašiti plan za nabavu novih strojeva koji je Vlada prihvatila. “Adrial će do kraja ove godine sigurno krenuti u narudžbu strojnog parka za Valjaonicu i Prešaonicu. Zbog toga stvaramo podlogu za statusnu podjelu TLM-a, a novi subjekti će se okretati prema svojim tržištima i nastojati racionalizirati poslovanje na strani troškova, odnosno proširiti tržište u smislu prodaje. U skladu s time će se novelirati program investicija koji je bio dan u ponudbenoj dokumentaciji te će se prema tome definirati iznos ulaganja u TLM”, kaže Skansi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kupnja triju preša
Skansi je siguran da će Adrialova ulaganja u modernizaciju TLM-a biti veća od planiranih, a uvjeren je da će već u prosincu biti ugovoren rok isporuke strojeva sa svjetski etabliranim proizvođačima. Za obveze iz privatizacijskog kupoprodajnog ugovora kaže da se tiču “minimalno potrebnih ulaganja, a potrebne su veće investicije što je u skladu sa zacrtanom koncepcijom razvoja dviju osnovnih djelatnosti TLM-a”. Navodi i da je oformljen tim stručnjaka koji će pregovarati s dobavljačima opreme isključivo na njemačkom i francuskom tržištu. Podsjećamo, konzorcij se obvezao prema Vladi na ukupno ulaganje od 107 milijuna eura u tri godine od preuzimanja tvrtke. Za restrukturiranje šibenskog aluminijaša ima obvezu u tehnološku obnovu investirati 68 milijuna eura, no i procurila je informacija da je NO privatizirane kompanije, u kojem sjede predstavnici pet tvrtki udruženih u Konzorcij na čelu s Dalekovodom, odlučio povećati trošak nabave novih strojeva. Skansi potvrđuje da TLM kreće u nabavu tri nove preše, umjesto dvije, a odstupanje od plana investicija objašnjava kvalitetnijim popunjavanjem kapaciteta. No čini se da Dalekovod vuče potez kojim se dio TLM-ove proizvodnje okreće prema građevinskoj branši. Razbijanje jedinstvenog TLM-a zbog stvaranja novih subjekata uvjetuju ne samo razlike u tržištima koje postoje za prešane i valjane proizvode, te različite tehnologije, nego i poslovni ciljevi, a u segmentu građevine TLM može postati komplementaran Dalekovodovim poslovima. “TLM-ova Prešaonica ima za cilj povratak na domaće tržište koje je ispušteno iz ruku. To ćemo postići podizanjem proizvodnje legiranih proizvoda koji su na svjetskom tržištu vrlo konkurentni i cijenom i potražnjom, a oni su niša koja TLM-u donosi pogodnost u odnosu na konkurenciju. TLM je propustio u posljednjih nekoliko godina iskoristiti građevinski bum u kojem je rasla velika potražnja za prešanim proizvodima poput građevinskih profila, a kako nema domaće proizvodnje, ti su se materijali uvozili. Razlog takvog stanja dijelom leži u zastarjeloj tehnološkoj opremi, ali i u zanemarivanju poslovne orijentacije”, kaže Skansi.

Predsjednik Nadzornog odbora Tvornice lakih metala iz Šibenika Damir Skansi, inače pomoćnik generalnog direktora Dalekovoda Luke Miličića, najavljuje Poslovnom dnevniku da će do konca 2008. Adrial pokrenuti investicijski ciklus u šibenskoj tvrtki, te otkriva da će ulaganja premašiti plan za nabavu novih strojeva koji je Vlada prihvatila. “Adrial će do kraja ove godine sigurno krenuti u narudžbu strojnog parka za Valjaonicu i Prešaonicu. Zbog toga stvaramo podlogu za statusnu podjelu TLM-a, a novi subjekti će se okretati prema svojim tržištima i nastojati racionalizirati poslovanje na strani troškova, odnosno proširiti tržište u smislu prodaje. U skladu s time će se novelirati program investicija koji je bio dan u ponudbenoj dokumentaciji te će se prema tome definirati iznos ulaganja u TLM”, kaže Skansi.

Kupnja triju preša
Skansi je siguran da će Adrialova ulaganja u modernizaciju TLM-a biti veća od planiranih, a uvjeren je da će već u prosincu biti ugovoren rok isporuke strojeva sa svjetski etabliranim proizvođačima. Za obveze iz privatizacijskog kupoprodajnog ugovora kaže da se tiču “minimalno potrebnih ulaganja, a potrebne su veće investicije što je u skladu sa zacrtanom koncepcijom razvoja dviju osnovnih djelatnosti TLM-a”. Navodi i da je oformljen tim stručnjaka koji će pregovarati s dobavljačima opreme isključivo na njemačkom i francuskom tržištu. Podsjećamo, konzorcij se obvezao prema Vladi na ukupno ulaganje od 107 milijuna eura u tri godine od preuzimanja tvrtke. Za restrukturiranje šibenskog aluminijaša ima obvezu u tehnološku obnovu investirati 68 milijuna eura, no i procurila je informacija da je NO privatizirane kompanije, u kojem sjede predstavnici pet tvrtki udruženih u Konzorcij na čelu s Dalekovodom, odlučio povećati trošak nabave novih strojeva. Skansi potvrđuje da TLM kreće u nabavu tri nove preše, umjesto dvije, a odstupanje od plana investicija objašnjava kvalitetnijim popunjavanjem kapaciteta. No čini se da Dalekovod vuče potez kojim se dio TLM-ove proizvodnje okreće prema građevinskoj branši. Razbijanje jedinstvenog TLM-a zbog stvaranja novih subjekata uvjetuju ne samo razlike u tržištima koje postoje za prešane i valjane proizvode, te različite tehnologije, nego i poslovni ciljevi, a u segmentu građevine TLM može postati komplementaran Dalekovodovim poslovima. “TLM-ova Prešaonica ima za cilj povratak na domaće tržište koje je ispušteno iz ruku. To ćemo postići podizanjem proizvodnje legiranih proizvoda koji su na svjetskom tržištu vrlo konkurentni i cijenom i potražnjom, a oni su niša koja TLM-u donosi pogodnost u odnosu na konkurenciju. TLM je propustio u posljednjih nekoliko godina iskoristiti građevinski bum u kojem je rasla velika potražnja za prešanim proizvodima poput građevinskih profila, a kako nema domaće proizvodnje, ti su se materijali uvozili. Razlog takvog stanja dijelom leži u zastarjeloj tehnološkoj opremi, ali i u zanemarivanju poslovne orijentacije”, kaže Skansi.

Poslovi Dalekovoda
Privatnim vlasnicima, čini se, apsurdna je praksa da su se svi veliki javni radovi u cestogradnji, sportskim dvoranama, bolnicama i ostalim infrastrukturnim projektima od javnog značenja, koji su se financirali novcem poreznih obveznika, odvijali mimoilaženjem mogućnosti nabave dijela prešanog proizvodnog asortimana TLM-a, posebice jer je riječ o državnoj tvrtki koja je poslovala u velikim gubicima. Uz domaće građevinsko tržište na koje će TLM vratiti veliki Dalekovodovi poslovi, slijedi i zanimljiv zaokret privatizirane kompanije u odnosu na uvjete po kojima isporučuje svoju robu kupcima, a riječ je o problematično dugačkoj naplati koja traje od 60 do 90 dana i koju kane korigirati.

Begović: Pregovaram o kraćim rokovima naplate

Damir Begović objašnjava da je TLM-u potreban za financiranje proizvodnje obrtni kapital u iznosu od 25 do 30 milijuna eura što znači svakog mjeseca svježih 2 do 2,5 milijuna eura. “Kako su ugovoreni dugački rokovi naplate od kupaca, koji traju i 90 dana, TLM nije mogao čekati naplatu nego je prepuštao dio profita drugima da bi na vrijeme namaknuo obrtna sredstva za rad. Moj je zadatak pregovarati s kupcima o kraćim rokovima naplate”, kaže Begović.

Autor: Suzana Varošanec
01. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close