30.000 HPS-ovih članova brine o 6500 kilometara šumskih puteva.
Iako se ne stišavaju reakcije na novi cjenik Hrvatskih šuma po kojem je ta državna tvrtka svojim prizvodima proglasila korištenje šuma i šumskog zemljišta za odmor i rekreaciju građana, Poslovni dnevnik razgovarao je s glavnim operativcem Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) koji se u cijeloj priči drži po strani.
Darko Berljak, tajnik HPS-a, kaže da je teško reći nešto pametno na ideju da se građanima, kako se na prvi pogled čini, naplaćuje boravak u prirodi.
Iako se ne stišavaju reakcije na novi cjenik Hrvatskih šuma po kojem je ta državna tvrtka svojim prizvodima proglasila korištenje šuma i šumskog zemljišta za odmor i rekreaciju građana, Poslovni dnevnik razgovarao je s glavnim operativcem Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) koji se u cijeloj priči drži po strani.
Darko Berljak, tajnik HPS-a, kaže da je teško reći nešto pametno na ideju da se građanima, kako se na prvi pogled čini, naplaćuje boravak u prirodi.
"Zato zasad nemamo komentara, posebno nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić rekao da se te usluge neće naplaćivati osim branja ljekovitog bilja što se radilo i do sada", kaže Berljak.
Navodi da HPS iz toga zaključuje da Cjenik nedrvnih šumskih proizvoda "nije ni propis, ni činjenica, ni trenutačno stanje". Ističe da kad bi taj cjenik bio važeći on bi vrijedio za oko 50 do 60 posto šuma u Hrvatskoj i to prvenstveno u Slavoniji i drugim nizinskim područjima.
"Taj se cjenik ne bi odnosio na Medvednicu, Samoborsko gorje, Učku, Biokova i Velebit te druge parkove prirode i nacionalne parkove s obzirom na to da je model upravljanja njima nešto drugačiji", pojašnjava Berljak.
Drugim riječima, kako tumači Berljak, 80 posto područja koja su planinarima interesantna ne bi bilo zahvaćeno tim cjenikom Hrvatskih šuma.
Berljak navodi da ovaj potez Hrvatskih šuma otvara prostor za širu raspravu o gospodarenju šumama i način na koji građani Hrvatske percipiraju svoje šume. Uz to, podsjeća na važnost rada HPS-a u održavanju šumskih sadržaja.
"Planinarska društva su u svojoj povijesti izgradila mrežu staza koju danas koriste ne samo registrirani planinari već i izletnici i turisti, a planinari pomažu i u očuvanju šuma i tih staza", kaže Berljak.
Prema podacima HPS-a, u Hrvatskoj djeluju 283 planinarska društva s 30 tisuća registriranih planinara. Oni svojim sredstvima i volonterskim radom održavaju 6500 kilometara označenih staza po cijeloj Hrvatskoj.
"Naša je procjena da te puteve koristi barem 90 do 100 tisuća ljudi godišnje za boravak u prirodi i rekreaciju", kaže Berljak.
Navodi da zvuči logično da Hrvatske šume, ako naprave neke dodatne sadržaje u koje su same investirale poput roštilja i nekih posebnih sadržaja, to i naplate, čak ako je riječ o sadržajima izvan parkova prirode i nacionalnih parkova. No, pojašnjava da to treba biti u skladu sa stavom građana.
"Meni osobno se čini logičnim da platim ulazak u NP Plitvice jer tamo ću naći uređene puteve, mostiće i brod kojim mogu ploviti po jezeru, ali recimo u Sloveniji se za ulazak u NP Triglav ne plaća ulaznica a slična je situacija u Austriji, čak i Švicarskoj", kaže Berljak.
No, navodi primjer parka prirode Učka gdje je postojala ideja naplate ulaznice, ali se od nje odustalo nakon što se doznala reakcija građana. Posebno negativne reakcije žitelja Rijeke.
Inače, Hrvatske šume su 20. ožujka ove godine usvojile Cjenik nedrvnih šumskih proizvoda (http://tris.com.hr/wp-content/uploads/2014/05/Nedrvni-proizvodi.pdf) po kojem mogu naplaćivati niz usluga građanina. Među inima, vožnju biciklom po šumi (10 kn osoba/dan) i površine na kojima se može roštiljati u šumi (20 kn osoba/dan).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Poštovani novinaru i uredniče, vidim da je prošlo već dosta sati od objave članka, a da još niste uočili pogrešku da se tajnik HPS-a zove Darko Berljak. Stvarno šteta trošiti riječi na komentiranje tog vašeg propusta i kvalitete vašeg piskaranja i poznavanja tematike o kojoj pišete… Dovoljno je otići na web HPS-a i pročitati i provjeriti imena osoba…
Pa sve je počelo s Bandićem i naplaćivanjem parkiranja po cijelom Zagrebu
To je isti način razmišljanja, ukrasti građanima ove države i zadnju kunu iz džepa, i to naplaćujući nešto što je vlasništvo svih nas.
Da li će direktor hrvatskih šuma dati ostavku jer su donijeli zakon koji ne provode i time nanose Hrvatskim šumama gubitke?
Naplačivat će na početku 20% šumskih prostora a zatim bi se taj postotak povećavao svake godine za oko 10% sve dok ne dođe na 100% po naplatom.
Nije samo bitno koju uslugu će naplačivati nego i tko će ju naplačivati. Uvjeren sam da bi ti tzv ‘renđeri’ bili Srbi koji bi tako opet uzeli pod nadzor hrvatska prostranstva u kojima bi onda mogli švercati, krasti, krijumčariti kao što su i prije radili. Nakon toga bi se naoružali i evo im nove balvan revolucije i to popravni ispit pošto su propali prvi puta.
Znači onda se naknade Hrvatskim šumama ukidaju? Čemu naknade ako će oni “svoje” usluge naplaćivati?
Uključite se u raspravu