Prometnice ispod kojih se otvaraju rupe, loša situacija u vrtićima, gubitci u vodovodnom sustavu, kvalitetno raspolaganje gradskom imovinom i pronalaženje rješenja za napuštene gradske prostore; samo su neki od gorućih problema s kojima će se nagodinu susresti novi (ili stari) gradonačelnik. DW je sastavio ljestvicu izazova s kojima bi se u koštac valjalo uhvatiti već sutra.

1. Korupcija, klijentelizam i netransparentnost

Prema američkoj konzultantskoj tvrtki Mercer, Zagreb je peti na ljestvici 17 najnesigurnijih europskih gradova i to zbog korupcije. Pritvaran i oslobađan, sumnjičen i službeno oslobađan sumnji, populistički gradonačelnik Milan Bandić za neke je uzrok tog problema. Za druge istovremeno predstavlja političara s ljudskim licem kojemu su darovali pet mandata na čelu metropole. Čak i kada ga se otvoreno pita pogoduje li svojim bogatim prijateljima kada dopušta popločenje javnog trga, a zbog postavljanja ugostiteljske terase – gradonačelnik odgovora da se to čini kako građanima „ne bi zeble nogice". Za Bandićeve protivnike, riječ je o cinizmu. Za obožavatelje, u pitanju je mangupski odgovor „novinarima koji guraju nos tamo gdje mu nije mjesto".

2. Bez rješenja za 500 000 tona otpadnog mulja

„Najveći problem Zagreba, iako se o njemu malo govori, je otpadni mulj za koji ne postoji rješenje. Trenutno ga ima oko 500 tisuća tona“, upozorava dr. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom. Uz to, kaže, primarno razdvajanje otpada potpuno je nerazvijeno, bez sustavnog pristupa problemu. „Pokušaj smanjenja broja odvoza otpada kako bi se povećalo odvojeno prikupljanje pokazao se pogrešnim. Ključni problem je što se otpad još uvijek odlaže, a da prethodno nije obrađen, za što ćemo u budućnosti plaćati penale.“

3. Promet iz noćne more

Vožnja automobilom, pogotovo u vrijeme odlaska i dolaska s posla, strancu bi moglo biti najgore zagrebačko iskustvo. I zaista, brojnim garažama, Grad kao da se trudi u svoje tijesno središte privući što više automobila, dok kvalitetno stimuliranje javnog i biciklističkog prometa ostaje tek dobra želja.

4. Devastacija javnog prostora i kulturnih dobara

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Zatrpavanje javnih prostora s komercijalnim sadržajima kao i nagrizanje povijesne urbane cjeline grada, već je vidljivo na prvi pogled. Od glavnog trga koji je, piše Deutsche Welle, pretvoren u tržnicu pa sve do povijesne Zelene potkove koja se periodički pretvara u prostor za sajmove, klizališta i koncerte.

5. Unatoč obećanjima, i dalje bež žičare

I na kraju, iako se ne radi o egzistencijalnom problemu, Zagrepčani nisu preboljeli zatvaranje žičare koja ih je od 1963. do 2007. godine dizala na Sljeme, vrh Medvednice.