Kako su najavili ih Udruge prijevoznika koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), na takvim linijama se trenutno preveze oko 200 tisuća ljudi dnevno. Izračuni HUP-a govore da prijevoznici u županijskom i međužupanijskom prijevozu godišnje naprave 61,5 milijuna kilometara, a čitav sustav košta oko 680 milijuna kuna. Sami prijevoznici, koji su redom privatne tvrtke, a za razliku od gradskog prijevoza koji je uglavnom javna usluga, uprihode oko 360 milijuna kuna godišnje, što znači da im za zatvaranje financijske konstrukcije nedostaje još 320 milijuna kuna. Trenutno se taj nedostatak pokriva "na hrvatski način", odnosno dogovorom koji pojedini prijevoznik uspije postići s općinama, gradovima, županijama te ugovorima koje imaju za prijevoz učenika srednjih škola s državom. No, EU direktiva od 3. prosinca ove godine zabranjuje sve potpore prijevoznicima koje ne spadaju u domenu javne usluge prijevoza (tzv PSO). Kako nadležno ministarstvo nije donijelo pravilnik o PSO, nema niti mogućnosti da se uredi taj sustav na način kako to traži EU, a kako je u konačnici i uređeno u gotovo svim zemljama Unije.  Prijevoznici se žale da ih u Ministarstvu nitko ne želi primiti na razgovore o ovoj problematici te da niti sami ne znaju što će se događati od početka prosinca.

U HUP-u su istaknuli primjer koji važi u Sloveniji, Austriji i Italiji, a koji smatraju da bi bio optimalan i za Hrvatsku. Radi se o nacionalnom izračunu kilometarskog troška za takve nerentabilne linije u sustavu PSO. Izračunato je da je takav trošak u Hrvatskoj 11,1 kunu po kilometru, odnosno 1,5 euro. U Sloveniji je to 1,88 eura, s tendencijom naredne godine prema 1,92 eura po kilometru. U Italiji, barem u sjevernim regijama, je ta cijena određena na 2,8 eura, a uključuje sve troškove prijevoznika, od goriva, amortizacije, plaće, osiguranja te druge zavisne troškove. 

Ova EU direktiva donosi i obvezu liberalizacije prijevoza, a što konkretno znači da bi, ako hrvatske vlasti ne urede hitno tu materiju, moglo značiti da se na bilo koji natječaj u Hrvatskoj za PSO uslugu prijevoza može prijaviti bilo koji prijevoznik iz EU. U HUP-u se boje da bi takva situacija, bez nekog prijelaznog perioda od nekoliko godina, dovela u nezavidnu situaciju većinu hrvatskih prijevoznika koji bi teško ili nikako ovog trenutka, s nejednakom startnom pozicijom, konkurirali stranim igračima. "Strane tvrtke dolaze s uređenog tržišta gdje uređena PSO usluga postoji već godinama te je tamošnjim tvrtkama omogućeno da se temeljem nje razvijaju. Kod nas je većina tvrtki u županijskom i međužupanijskom prijevozu u jako lošem stanju te bi nebriga države dovela u pitanje 6000 radnih mjesta, a i čitavi sustav mobilnosti u ruralnim krajevima zemlje"; kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.