Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je, prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke 427 milijuna eura, što je za čak 126 milijuna eura ili 22,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Ekonomski analitičari, unatoč tako velikom padu investicija, ne pokazuju zabrinutost.

– Očekujemo nastavak pozitivnih kretanja iz 2016. godine. Nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini za gotovo 75 posto, podaci za 2016. godinu, u kojoj je ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku iznosio 1,7 milijardi kuna, ukazali su na izvjestan oporavak – kažu analitičari Raiffeisnbank Austria.

Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja, 217 milijuna eura, u prvom ovogodišnjem kvartalu došlo je iz Austrije, a slijede ulaganja iz Nizozemske u visini 84,9 milijuna eura te Luksemburga od 39,2 milijuna eura, piše Glas Slavonije.

Važnosti ulaganja svjesna je i Hrvatska gospodarska komora čiji Odjel za privlačenje investicija ima zadaću dati doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva privlačenjem novih investicija, te pružati potporu ulagačima u identificiranju i provedbi investicijskih projekata, kao i pri započinjanju i širenju poslovanja u RH.

– Odjel za privlačenje investicija pomaže domaćim i stranim investitorima kod investiranja i poslovanja u Hrvatskoj, pruža potporu u rješavanju administrativnih i zakonskih procedura pri realizaciji projekata, te im nudi pomoć pri pronalasku odgovarajućeg poslovnog partnera. Odjel surađuje s nadležnim ministarstvima i ostalim institucijama u zemlji s ciljem poboljšanja zakonskog okvira za ulaganja u RH i ukidanja prepreka za ulaganje, te informira potencijalne ulagače o poslovnoj i ulagačkoj klimi, kao i mogućnostima za ulaganje u Republici Hrvatskoj, ističu u HGK.

Katalog investicija

Kako bi pružio što točnije i podrobnije informacije o dostupnim investicijskim projektima, Odjel je izradio i vodi online Kataloga investicijskih projekata koji olakšava ulagačima dostupnost informacija o konkretnim ulagačkim potencijalima Republike Hrvatske.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema Katalogu, na području Hrvatske aktualna su 74 velika investicijska projekta ukupno vrijedna pet milijardi eura od kojih je 12 s područja Slavonije. Vrijedi upozoriti da u cijeloj Hrvatskoj jedino Koprivničko-križevačka i Požeško-slavonska županija nemaju ni jedan investicijski projekt.

Na području Osječko-baranjske županije prvi je projekt Sveučilišni centar Osijek koji će biti obrazovno središte koje će pružati kvalitetne uvjete za učenje i rad studentima i nastavnicima te osiguravati potporu svim razinama obrazovanja, uključujući i cjeloživotno obrazovanje. U tom smislu korisnici Sveučilišnog centra bit će sve generacije stanovništva. Uz to, u Sveučilišnom centru planiraju se održavati razna kulturna događanja kao što su predstavljanja knjiga, projekcije filmova, izložbe i sl. te pružati različite slične usluge. Sveučilišni centar treba omogućiti pristup znanju i informacijama te biti mjesto susreta pojedinaca i skupina koje djeluju na cijelom Sveučilištu i obližnjem Ekonomskom fakultetu. Zgrada u Stepinčevoj ulici sastojat će se iz dvije zasebne cjeline, Sveučilišnog centra i stambeno-poslovne zgrade.

Drugi je projekt nazvan SKIMCO – Sveučilišna knjižnica i multimedijski centar Osijek.

– Projektom SKIMCO osigurat će se znanstvena i e-infrastruktura koja će pridonijeti profiliranju Sveučilišta kao istraživačkog sveučilišta prema kriteriju znanstvene izvrsnosti te umrežavanjem znanja postati pokretač gospodarskog rasta i regionalnog razvoja, što će pridonijeti konkurentnosti kako Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na međunarodnoj i regionalnoj karti sveučilišta, tako u konačnici i Republici Hrvatskoj. Projektom će osigurati najmoderniju znanstvenu i e-infrastrukturu kao preduvjet za kvalitetan znanstvenoistraživački rad, razvoj inovacijskih projekata i mjesto provedbe dodatne naobrazbe akademske zajednice i programa mobilnosti. Osim toga, planira se povećanje svijesti građana, gospodarstvenika i javnih vlasti o važnosti generiranja intelektualnog kapitala kroz programe popularizacije znanosti s ciljem ostvarivanja partnerskog odnosa i suradnje na projektima sa Sveučilištem, navode u Centru za investicije Hrvatske gospodarske komore.

Bioetanol u Osijeku

Treći je projekt proizvodnja bioetanola u Osijeku, odnosno izgradnja industrijske građevine – Tvornice Etanola Osijek kapaciteta 152.000 tona po ICM tehnologiji.

Najviše projekata u Slavoniji ima Brodsko-posavska županija – čak pet. To su gradnja Kinetičke elektrane od 1 MW, povećanje kapaciteta i daljnji razvoj drvnoprerađivačke tvrtke “Vedrana”, gradnja prometne infrastrukture u lučkom području Luke Slavonski Brod, gradnja doma za starije i nemoćne osobe Radovanje-Stipanetić d.o.o., kapaciteta 150 štićenika (kategorije hotela četiri zvjezdice i površine 3350 m2 ), te Industrijski park Nova Gradiška uz međunarodnu autocestu E 70 (Zagreb – Lipovac), na površini od 82 hektara, s mogućnošću proširenja na dodatnih 60 ha u drugoj fazi.

U Virovitičko-podravskoj županiji riječ je o projektu DRAVACEL koji podrazumijeva gradnju tvornice celuloze kapaciteta 185.000 tona godišnje i tvornice papira kapaciteta 440.000 tona godišnje te gradnju geotermalne elektrane snage 10 MW i bioelektrane snage 15 MW.

– U Vukovarsko-srijemskoj županiji, u općini Trpinja, 12 kilometara od grada Vukovara, riječ je o projektu i bioplinskog postrojenja “Trpinja I). Cilj projekta je gradnja postrojenje snage 1 MW. Postrojenje će u prvim godinama rada većinom pokretati stajski gnoj i kukuruzna silaža, a s odmakom od prvih godina rada postrojenje bi postupno prešlo na korištenje ostataka iz prehrambeno-prerađivačke industrije. Dobavljači sirovina ponajprije će biti lokalni poljoprivrednici čije se poljoprivredne površine nalaze u neposrednoj okolici lokacije postrojenja. Sirovina će u bioplinskom postrojenju fermentirati, a do godišnjeg doba za iznošenje gnojiva bit će skladištena u dva konačna skladišta.

Cijeli članak pročitajte ovdje.