Proračunski – fiskalni deficit (razlika državne potrošnje i prihoda) na razini od 2.8% BDP-a sam po sebi nije problem, ali zasigurno predstavlja problem kada je povezan sa sporom i neučinkovitom administracijom koja postavlja prepreke razvoju gospodarstva umjesto da ga potiče. Već je dugo očito da je fiskalna konsolidacija nužna. Problem je što ne postoji (barem koliko sam informiran) operativna strategija kako ju provesti.

Utjecaj dokapitalizacija banaka u iznosu 1.000.000.000 EUR će zasigurno imati utjecaj na jačanje kune prema euru ili će barem stvoriti snažan aprecijacijski pritisak na HRK (valutni rizik). Kako se istovremeno očekuje nastavak rasta dugoročnih kamatnih stopa Europske središnje banke (kamatni rizik), program hrvatske izvozne ofenzive gubi uporište jer će HNB biti prinuđen na provođenje restriktivne monetarne politike. Monetarna politika je oruđe središnje banke i vlade u upravljanju ponudom novca u cilju obuzdavanja inflacije ili ostvarivanja ekonomskog rasta povećavanjem zaposlenosti. Monetarna politika uključuje promjenu kamatnih stopa putem operacija na tržištu novca ili postavljanja zahtijeva za pričuvama. Monetarna politika može biti orijentirana na povećavanje ponude novca u cilju snižavanja kamatnih stopa i smanjivanja nezaposlenosti ili može biti orijentirana na smanjivanje ponude novca u cilju povećavanja kamatnih stopa i obuzdavanja inflacije. Ovdje moram napomenuti da aprecijacija kune pogoduje putem kredita sa valutnom klauzolom već zaduženom stanovništvu. Odluka je u domeni ekonomske politike. [smiley2]