KONKURENCIJSKO VIJEĆE / SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE
Newsletter 23.05.2007.
Poštovani,
Zbog velikog interesovanja dostavljamo Vam kompletno saopštenje sa 46 sjednice Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine.
46. sjednica Konkurencijskog savjeta – saopštenje za javnosti
SARAJEVO, 23. maj 2007. godine – Konkurencijski savjet je na 46. sjednici donio Zaključak o odbacivanju Prijave namjere koncentracije između privrednog subjekta OAO „NeftegazInKor”, Moskva, Ruska Federacija i privrednog subjekta „Rafinerija ulja Modriča” a.d. Modriča, radi nepostojanja obaveze podnošenja iste u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. Na osnovu analize prikupljenih podataka Konkurencijski savjet je utvrdio da učesnici koncentracije ne ispunjavaju predviđene uslove za obavezu prijave namjere koncentracije, a koji se odnose na visinu ostvarenog ukupnog prihoda na svjetskom tržištu po završnom računu u godini koja je predhodila koncentraciji.
Konkurencijski savjet je donio i Zaključak o odbacivanju Prijave namjere koncentracije između privrednog subjekta OAO „NeftegazInKor”, Moskva, Ruska Federacija i privrednog subjekta „Rafinerija nafte” d.d. Bosanki Brod radi nepostojanja obaveze podnošenja prijave namjere koncentracije u skladu sa Zakonom o konkurenciji. Naime, nakon izvršene analize podataka, također je utvrđeno da predmetna Prijava ne podliježe obavezi podnošenja prijave namjere koncentracije u skladu sa Zakonom o konkurenciji jer nisu ispunjeni uslovi za obavezu prijave namjere koncentracije u pogledu visine ostvarenog ukupnog prihoda na svjetskom tržištu.
Treći Zaključak o odbacivanju Prijave namjere koncentracije između privrednog subjekta OAO NeftegazInKor, Moskva, Ruska Federacija i privrednog subjekta „Petrol” a.d. Banja Luka Konkurencijski savjet je usvojio iz istih, naprijed navedenih razloga.
Sanja Božić
Predsjednik Konkurencijskog vijeća/savjeta Bosne i Hercegovine
Ovo su super vijesti za sve koji su ulozili u naftu RS, sada je i zadnji papir skupljen i Rusi mogu krenuti s radom. Sve mi se čini da je ovih dana bila zadnja dobra prilika za dokup po ovim diskont cijenama…
I sutra i prekosutra će se moći dobro dokupiti ispod 4 marke,
a to je trećina cijene koja će biti sa početkom prodaje benzina iz RNAF-a do kraja godine!!![smiley2]
mislio sam na Petrol…
Auuuu, kako se zazelenilo . Kako su neki ljudi digli masnu paru na ovoj korekciji , mogla bi se knjiga napisati o tome. Ko je jamio……[smiley2] Anyway, šta mislite koji je limit stampeda nakon odluke KV , na koliko bi se mogao rnaf zaustaviti? 3-4 KM ?
Na koliko god hoće samo nevalja svaki dan po 10% up,
bolje svaki dan po 1%.
A cijena će mu sigurno biti oko 4 marke kad se samo nasluti početak proizvodnje!
Osim toga Ja se danas natrpao PTRL-a i sad mir Božji ,
Nek se skrase u čvrstim rukama do targeta od 12 marona,
a neće se puno na to čekati!!!
Sve najbolje pri sledećim trgovinama Vam želim!!
Danas je neko počistio petrol sve do 3.85 bez ikakvog pardona.
Ovaj 100% nešto zna. Inače moja target cijena na petrol je oko 10KM. To je itekako realna računica. Pokušajte i vi malo sa računom. Za p/e sam koristio 20, ali iz predostrožnosti sam uzimao i 30…
Kad petrol krene raditi punom parom, uz obnovljene pumpe i distribucionu mrežu realna dobit će biti između 5 i 10 miliona KM (što može biti i veće)… 🙂
24.05.2007 21:34
BANJALUKA – Ukoliko Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu počne s proizvodnjom u avgustu, ona bi već ove godine mogla značajno da utiče na smanjenje uvoza naftnih derivata, a time ublaži spoljnotrgovinski deficit BiH, ocjenjuju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH (STK).
Dušan Bogdanović, direktor Sektora za makroekonomski sistem STK, smatra da će poslije dobijanja pozitivne odluke Konkurencijskog savjeta BiH aktivnosti kupca Rafinerije nafte biti usmjerene na remont postrojenja preduzeća i analizu tržišta.
“To bi trebalo da dovede do pokretanja proizvodnje krajem avgusta ili početkom septembra, pa bi Rafinerija do kraja godine, po mojoj procjeni, mogla da proda 350.000 tona derivata na domaćem tržištu”, kaže on.
Te količine, ukazuju analitičari, činile bi 30 odsto prošlogodišnjeg uvoza naftnih derivata u BiH (1.188.000 tona) gdje dominantno učešće ima Hrvatska sa prodatih 683.000 tona derivata ili 57,5 odsto.
Ugovor o privatizaciji Rafinerije nafte, Rafinerije ulja Modriča i banjalučkog distributera “Petrol”, težak ukupno oko 979 miliona evra, Vlada RS i ruska kompanija “NefteGazInKor” potpisali su 2. februara ove godine.
Jovan Dobrić, predsjednik Nadzornog odbora Rafinerije nafte, kazao je da je do odluke Konkurencijskog savjeta trebalo doći i ranije kako postrojenja preduzeća ne bi stajala. On kaže da će se uporedo sa remontom starih postrojenja Rafinerije, kapaciteta 1,2 miliona tona, raditi na osposobljavanju nove linije koja bi za 42 mjeseca bila sposobna da godišnje preradi četiri miliona tona nafte.
Bogdanović vjeruje da Rafinerija niskim cijenama derivata može relativno brzo osvojiti domaće tržište, a sa uvođenjem evro standarda krenuti sa plasmanom na tržišta Hrvatske i Srbije. Pored toga, sa pokretanjem pogona hidrokrekinga u Bosanskom Brodu, navodi on, bila bi obezbijeđena sirovina za rad najznačajnije linije baznih ulja Rafinerije ulja Modriča godišnjeg kapaciteta 60.000 tona.
Vojin Mitrović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja vlasnika privatnih benzinskih pumpi u RS, kazao je da distributeri za sklapanje ugovora sa brodskom Rafinerijom od tog preduzeća traže povoljne cijene, kvalitet derivata i kontinuirano snabdijevanje.
U Sindikatu udruženih radnika energetike RS očekuju od ruskog kupca da, po ugovoru, što prije otvori akreditiv sa garancijom sredstava za ispunjenje obaveza prema radnicima i ostalim povjeriocima.
“Već smo uputili inicijative resornom ministarstvu da sačinimo protokol dinamike ispunjenja svih obaveza prema radnicima, kao i uvođenja radnika u proces remonta postrojenja Rafinerije nafte”, kazao je Duško Vrhovac, predsjednik Sindikata.
Predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije nafte Danilo Broćilo kazao je da očekuje od novog vlasnika da zadrži svih 1.500 radnika, na šta se obavezao privatizacionim ugovorom.
Ubiparip: Rusi odahnuli
Ministar privrede, energetike i razvoja RS Rajko Ubiparip izjavio je da su predstavnici “NefteGazInKora” primili s olakšanjem odluku Konkurencijskog savjeta BiH, kojom je omogućen nastavak procesa privatizacije naftne industrije RS.
“Pošto je cijela priča u vezi s ovim projektom poprimila političke i različite vrste lobističkih konotacija, ruski kupac nije bio načisto da li će se nešto iskomplikovati i u vezi s odlukom Konkurencijskog savjeta”, rekao je Ubiparip navodeći da je Konkurencijski savjet mogao kompletnu proceduru sprovesti mnogo ranije i oglasiti se ovakvom odlukom još prije dva mjeseca.
Skok cijena akcija
Akcije preduzeća naftne industrije RS juče su, na prvom trgovanju poslije odluke Konkurencijskog savjeta, zabilježile značajan rast cijene.
Akcije rafinerija u Brodu i Modriči su, poslije pet dana uzastopnog pada, juče ostvarile rast od 9,23 odsto, odnosno 9,19 odsto (obje na cijeni od 1,90 KM). Cijena akcija “Petrola”, povećana je za 8,91 odsto, na 3,81 KM.
DOBRO SE DALO NAPUNITI, A I SADA SU JOS DIONICE PO DISKONTNIM CIJENAMA, [smiley11]
i punili smo se samo sad mi je zao sto nisam vise…
Ja sam se pretovario, margin legao na račun u utorak ,
imao dva dana da se natovarim i uspio po sklizanim cijenama!
Mislim da je dosta cijena još uvijek poprilično nisko.
Nemojte gledsti samo likvidne akcije, baš iz razloga što ih svi gledaju. Pogledajte malo i nelikvidne, na kojima se u veoma kratkom roku može ostvariti zarada do 100%, a i više.
Gomila je tu metalaca i građevinara, a posebno pogledajte utsc, alpr, ngrd, grdp, krjn, slin, vsmd, vsbn, vsla…
Sve su to manje likvidne akcije ali sve sa prilično dobrim finansijskim pokazateljima.
Pogledajte na primjer SLIN, ljudi imaju gotovine skoro koliko su teški na berzi…, a sa tom gotovinom pokrivaju sve dugove koje imaju. Bave se perspektivnom djelatnšću i dosta toga rade za izvoz. Pričao sam sa ljudima iz Kostajnice i kažu da su zadovoljni uslovima rada i platama.
Ngrd već duže vrijeme pokušavam na telefon dobiti direktora, ali izgleda da me izbjegava. U sl. Glasniku Republike Srpske pisalo je da su dobili asvaltnu bazu, to još malo treba provjeriti…
Polako ali sigurno se spremaju za jaču cestogradnju po teslićkoj regiji, a tog će sigurno uskoro puno biti…
Pogledajte još VTPR, koji prilično dobro posluje.
Direktor Solunske berze o saradnji sa BLSE
Saradnicima u okruženju predlažemo da obјedine tok investiciјa u zemlji, јer takav način povezivanja omogućuјe uspјešnu saradnju sa ostalim berzama, rekao Vasilis Margaris DNEVNI promet na Solunskoј berzi ravan јe ukupnom godišnjem prometu na Banjalučkoј i Saraјevskoј berzi. Solunska berza pred sobom ima i zadatak da održava odnose sa Atinskom, kao i drugim podružnim berzama, kako u Grčkoј tako i u regionu.
– Ukupan promet na grčkom tržištu kapitala iznosi 445 miliona evra dnevno, a razlike u obimima prometa nisu prepreka za saradnju sa manjim tržištima, kao što јe Banjalučka berza – rekao јe za naš list direktor Solunske berze Vasilis Margaris, koјi јe protekle sedmice učestvovao na Drugoј međunarodnoј konferenciјi Banjalučke berze.
Prema njegovim riјečima, na primјeru sјeverne Evrope mogu se konkretno vidјeti različiti obimi u dnevnim prometima i odlična saradnja između berzi, posebno kod baltičkih zemalja.
– Po pitanju saradnje na tržištima kapitala, naјvažniјe јe zasnovati dobre regionalne odnose. Nama su bliski prostori Republike Srpske, Srbiјe i Makedoniјe. Svakodnevno radimo na unapređenju odnosa i stalo nam јe do ulaganja u ovom regionu – dodao јe Margaris.
On јe naglasio da dobroј saradnji prethode dobre ekonomske i zaјedničke kulturne veze, što Grčka njeguјe sa zemljama bivše Јugoslaviјe. Pomenuti uslovi omogućili su grčkim investitorima da zauzmu treće mјesto po veličini ulaganja na ovim prostorima.
– Saradnicima u okruženju predlažemo da obјedine tok investiciјa u zemlji, јer takav način povezivanja daјe mogućnost uspјešne saradnje sa ostalim berzama. Primјera radi, Atinska berza ima svoјu određenu poslovnu mrežu, kao i berza u Sofiјi, Skoplju i Banjoј Luci – obјasnio јe Margaris.
Berza na Kipru, dodao јe Margaris, uspјešan јe primјer ovakvog načina povezivanja.
Priјe dviјe godine, po obimu dnevnog prometa bile su izјednačene Kiparska i Banjalučka berza. Međutim, sadašnji dnevni promet na berzi na Kipru јe 17 miliona evra i brz napredak ostvarili su za šest mјeseci.
– U ovom slučaјu, preko računarske mreže smo sa Atinske berze direktno trgovali i ulagali na Kipru. Poslovne mreže su suština organizovanja, a posliјe će kapital sam naći sektore u koјe će se ulagati. Prema mom mišljenju, energetika јe naјprofitabilniјa grana za ulaganje u Srpskoј, ali strani investitori su ti koјi diktiraјu gdјe će se ulagati – obјasnio јe Margaris.
S obzirom na to da јe dogovoreno da zaјednički indeks BiH berzi bude uvršćen na berzi u Beču, Margaris јe komentarisao da to nema veliku važnost. To što berze u ovom regionu mogu da imaјu zaјednički indeks bilo gdјe, pa i u Tokiјu, Londonu, za Grčku berzu ne znači ništa, јer svako sebi bira naјbolju platformu za trgovanje.
On јe istakao da јe njihov interes da se berze u regionu povežu, da se stvori јedno veće tržište i da radimo sa njima. U odnosu na Bečku berzu, koјa јe oprediјeljena prema većim, zreliјim tržištima, mi želimo da radimo na manjim, noviјim berzama – rekao јe Vasilis Margaris.
D. PEЈIĆ
VIRTUELNO TRŽIŠTE
Kako se moglo čuti na Drugoј međunarodnoј konferenciјi Banjalučke berze, uskoro će biti usaglašeni i predstavljeni načini saradnje između domaćeg i grčkog tržišta kapitala.
– Grčka vlada finansira program u koјi su uključene Republika Srpka, Srbiјa, Makedoniјa, Albaniјa, Јordan i Egipat, kroz koјi će imati priliku da poboljša svoј regulatorni okvir za tržišta kapitala, a koјi će ići na ruku grčkim investitorima, јer će se stvoriti јedno veće “virtuelno” mјesto za ulaganje – rekao јe Vasilis Margaris.