Na plaće i mirovine ne otpada 72% izdataka…Inače zanima me od čega živi Šonje…i onaj Lovrinčević
Ako je iznos plaća 21,6 mlrd.kuna onda bi mirovine trebale iznositi 60 mlrd.kuna da bi predstavljali 72% proračuna…
Da bi Hrvatska postla uspješna morala bi uložiti u poljoprivredu i nešto u industriju,ali se bojim da bi dirnuli u nečije interese…netko bi morao izgubiti dio tržišta
I nemojte dopuštati ovakve šovinističke izjave…sumnjivci sa juga…mogao bi netko ovim smutljivcima reći dvije tri na ovu temu…
http://www.rifin.com/images/stories/2012/07/fiskalni_pakt_srpanj.pdf
Sažetak
Članice eurozone nisu poštivale maastrichtske kriterije što se je među članicama toleriralo.
Kriza u eurozoni i formiranje interventnog fonda rezultirali su dodatnim ograničenjima
Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju po kojem zemlje članice moraju svoj javni
dug smanjiti kako bi zadovoljili referentni cilj od 60% BDP-a politikom uravnoteženog
proračuna, neoliberalistički pristup, dodatno onemogućava manje razvijene zemlje u provođenju
nacionalne ekonomske politike. U radu se razmatraju moguća druga rješenja koja bi podjelila
probleme između potpisnika Ugovora. Razvijene bi zemlje svoje suficite trošile, investirale u
zemljama koje imaju deficite na tekućem računu platne bilance. Manje razvijene zemlje bi
povećale udio neizravnih, a razvijene udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima.
Pored limitiranja mogućeg deficita na tekućem računu platne bilance, manje razvijene bi zemlje
postepeno smanjivale javne rashode mjereno per capita.
I ovo
Statistike postaju svakim danom sve upitnije. Društveni proizvod je bio zadovoljavajući pokazatelj o stanju
gospodarske aktivnosti; danas to nije. Umjesto društvenog proizvoda bilo bi daleko primjerenije koristiti kategoriju
domaćeg društvenog proizvoda. Naime, zemlje koje značajno više investiraju u inozemstvu, recimo Švicarska,
imaju veći domaći od društvenog proizvoda. I obratno, zemlje koje su neto primaoci inozemnih investicija ostvaruju
manji domaći u odnosu na društveni proizvod. Navedeno valja imati u vidu kada se daje ocjena kako društvenog
proizvoda tako i platne, odnosno trgovačke bilance.
Toliko o stranim investicijama