Kako su komentari članaka ograničeni na samo 1800 znakova, izgleda da ću morati napisati komentar u dva dijela. [smiley2]
U svijetu postoje dva pristupa upravljanja investicijskim aktivnostima mirovinskih fondova: Načela razboritosti (eng. Prudent Person Principles) koja pretpostavljaju nametanje standarda “ponašanja” osobama uključenim u upravljanje fondom i kvantitativna ograničenja izloženosti u određenim vrstama imovine, obično imovine koja ima visoku volatilnost cijene i nisku likvidnost. U Hrvatskoj je izloženost tržišnim rizicima propisana ograničenjima ulaganja u pojedine klase imovine. Neki od osnovnih argumenata protiv primjene kvantitativnih ograničenja su nefleksibilnost i suboptimalan raspored imovine. Zbog toga se Europska komisija izjasnila protiv kvantitativnih ograničenja i istaknula da oslanjanje na kvantitativna ograničenja za Lijepu Našu ne smije postati dugoročno rješenje. [smiley2]
Evo i drugi dio… [smiley2]
Prijelaz sa kvantitativnih ograničenja na načela razboritosti zahtijeva značajne resurse za stvaranje informatičke potpore upravljanju rizicima i stalnog stručnog tima unutar HANFA-e. Zašto nadzor utemeljen na upravljanju rizicima? Kratkoročno kvantitativna ograničenja štite od mogućeg gubitka na vrlo volatilnim tržištima. Na žalost, kvantitativna ograničenja sprečavaju alokaciju portfelja koja dugoročno nudi viši prinos bez značajnog utjecaja na tržišni rizik. Nadzor utemeljen na načelima razboritosti i upravljanju rizicima ne omogućava samo više mirovine, nego i olakšava pokretljivost kapitala i razvoj financijskog tržišta, te time direktno pospješuje ekonomski rast. Rizik nedovoljne dugoročne kapitalizacije mirovinske štednje je značajniji problem od kratkoročno prikladnog jeftinog financiranja države posredstvom domaćeg tržišta kapitala. Osobno smatram da je pogrešno zahtijevati smanjenje troškova upravljanja u drugom mirovinskom stupu. Štoviše, investiciju u povećavanje konkurentnosti obveznih mirovinskih fondova u cilju njihovog izlaska na globalno tržište kapitala smatram nužnom. Za razliku od razvijenijih mirovinskih sustava, korisnici drugog stupa u RH nemaju mogućnost izbora investicijskog portfelja koji najbolje odgovara njihovim sklonostima riziku. [smiley2]
U poglavlju makroekonomska stabilnost strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine, a koji je izdala Vlada Republike Hrvatske, napisano je da su ciljevi mirovinske reforme osigurati primjerene mirovine za buduće generacije umirovljenika i doprinijeti gospodarskom rastu liberaliziranjem investicijske politike mirovinskih fondova u smislu ulaganja u prvoklasne vlasničke vrijednosnice i fondove rizičnog kapitala. Liberalizaciju zakonskih limita treba provesti tek nakon što se za nadzor utemeljen na pravilima razboritosti pripremi i sam regulator. [smiley2]
Već sam komentirao da odredba Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima da obvezni mirovinski fondovi moraju investirati najmanje 50% imovine u državne obveznice krši Acquis (zakone EU), te da je tom odredbom povećan rizik nedovoljne dugoročne kapitalizacije mirovinske štednje.
Ovoj temi je zgodno dodati članak “120.000 umirovljenika dovedeno na rub gladi” autora Nikole Severa Šeni objavljen u na Internet stranicama Večernjeg lista 28.02.2007 u 18:15 sati, a u kojem se navodi: “Prosječna mirovina koju prima 36.000 umirovljenika koji su umirovljeni tijekom 2006. godine iznosi 1.308,25 HRK.”
Prema načelu socijalne pravde bi svi trebali imati jednake uvjete pri odlasku u mirovinu. Je li postoji računica koja može osigurati socijalnu preraspodjelu nacionalnog dohotka i socijalnu pravdu? Ne bi li bio preveliki udar na standard zaposlenih ako Hrvatska po uzoru na Madžarsku poveća izdvajanja u prvi stup na 18% i izdvajanja u drugi stup na 8%? Hoće li stranke na izbore izaći sa socijalnim ili sa razvojnim programima, ili sa pukim razbacivanjem parolama kako su to radile do sada?
Sugeriram novinarima Poslovnog dnevnika da razdijele 100% proračuna na stavke i svakoj predizbornoj koaliciji ponude da uz svaku stavku upišu postotak koji će stavci pripasti. Sugeriram novinarima Poslovnog dnevnika da prezentiraju raspodjelu proračuna nama usporedivih zemalja. Pozdrav.