Snažan rast obujma svjetske trgovine u trećem tromjesečju

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju ove godine značajno uvećan, pokazali su podaci nizozemskog istraživačkog instituta CPB, najnoviji u nizu dokaza da globalno gospodarstvo polako izlazi iz krize.
Po podacima toga instituta, obujam svjetske trgovine u navedenom je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991. i značajnom zaokretu u usporedbi s rekordnim 12,3-postotnim padom u tri mjeseca zaključno s veljačom.

Smatra se da je do zaokreta došlo ovoga ljeta kada je trgovina u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem po prvi put od svibnja prošle godine pokazala rast u odnosu na tromjesečje ranije, navodi CPB u najnovijem izdanju Monitora svjetske trgovine.

Mjesečni podaci očituju velika kolebanja, pa je tako u rujnu trgovina uvećana rekordnih 5,3 posto nakon pada od 1,5 posto u kolovozu, održavajući rast izvoza i uvoza u svim regijama, objavio je ured toga instituta za ekonomsku politiku i analizu. Njegovim podacima služe se i Europska komisija i Svjetska banka.

U institutu ipak upozoravaju na i dalje negativan trend u dugoročnoj perspektivi, s obzirom na to da je u 12 mjeseci zaključno s kolovozom obujam trgovine smanjen na godišnjoj razini za rekordnih 14,4 posto. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prognozira pad globalne trgovine u ovoj godini za više od 10 posto, što bi bio najveći pad od Velike depresije.

(Hina/pd)

Juncker: Europi se neće dogoditi "slučaj Dubai" [smiley]

Financijski čelnici Europske unije ustvrdili su da u Europi ne vide rizik od neplaćanja obveza kakav je nedavno šokirao tržišta u vidu zahtjeva Dubaija za moratorijem na vraćanje dugova od barem šest mjeseci.

Šokirajući svjetska financijska tržišta, vlada tog emirata sredinom prošlog tjedna najavila je da će od kreditora konglomerata Dubai World, s ukupno procijenjenim dugovima od 59 milijardi dolara, zatražiti privremenu odgodu otplate dugova. "U Europi ne vidim problem neplaćanja obveza", odgovorio je čelnik eurozone Jean-Claude Juncker, također luksemburški premijer, u kineskom gradu Nanjingu na novinarski upit postoji li sličan rizik u Europi.

Stajalište čelnika eurozone poduprli su i čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet i europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia u razgovoru s novinarima nakon sastanka s kineskim premijerom Wenom Jiabaom i tamošnjim vodećim dužnosnicima za gospodarstvo. "U potpunosti potvrđujem što je kazao premijer", rekao je Trichet. "Ja također", nadovezao se Almunia.

(Hina/pd)

Mislim da sad kad smo se ( opet ) nakrcali možemo u oporavak!
-zahvaljujem svima koji su svojim lošim postovima i izmišljotinama plašili sirote ulagače da ( pre ) jeftino pordaju svoje dionice.
-iako osobno mislim da to nije fer i da bi trebali potpasti pod istragu Hanfe ili za to ovlaštenih organa gonjenja
-nažalost uvijek se jedni te isti uplaše i prodaju u krivi čas
-ali to je tako otkad je svijeta i vijeka

kažu ovi moji vitezovi okruglog stola – ne možeš spasiti od propasti čovjeka koji se odlučio odjednom iznenada obogatiti [bye]

Objavljeno
30.11.2009 11:41:53
Vrijeme zadnje promjene
30.11.2009 15:10:29

Snažan rast obujma svjetske trgovine u trećem tromjesečju

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991.

Bankamagazin / Hina
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst

Obujam svjetske trgovine u trećem je tromjesečju ove godine značajno uvećan, pokazali su podaci nizozemskog istraživačkog instituta CPB, najnoviji u nizu dokaza da globalno gospodarstvo polako izlazi iz krize.

Po podacima toga instituta, obujam svjetske trgovine u navedenom je tromjesečju uvećan za 4,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje. Riječ o drugoj najvišoj stopi rasta obujma u odnosu na ranije tromjesečje otkako se vode te statistike od 1991. i značajnom zaokretu u usporedbi s rekordnim 12,3-postotnim padom u tri mjeseca zaključno s veljačom.

Smatra se da je do zaokreta došlo ovoga ljeta kada je trgovina u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem po prvi put od svibnja prošle godine pokazala rast u odnosu na tromjesečje ranije, navodi CPB u najnovijem izdanju Monitora svjetske trgovine.

Mjesečni podaci očituju velika kolebanja, pa je tako u rujnu trgovina uvećana rekordnih 5,3 posto nakon pada od 1,5 posto u kolovozu, održavajući rast izvoza i uvoza u svim regijama, objavio je ured toga instituta za ekonomsku politiku i analizu. Njegovim podacima služe se i Europska komisija i Svjetska banka.

U institutu ipak upozoravaju na i dalje negativan trend u dugoročnoj perspektivi, s obzirom na to da je u 12 mjeseci zaključno s kolovozom obujam trgovine smanjen na godišnjoj razini za rekordnih 14,4 posto.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prognozira pad globalne trgovine u ovoj godini za više od 10 posto, što bi bio najveći pad od Velike depresije. (vk)

Aukcija trezorskih zapisa: Velika potražnja, pad kamatnih stopa

Investitori su se okrenuli trezorcima kako bi plasirali sredstva po višim prinosima od onih na međubankarskom tržištu, istaknuo je Crnković

U Ministarstvu financija u utorak je održana aukcija trezorskih zapisa u kunama i u eurima, a investitori su pokazali visok interes za sve vrste izdanja."Investitori su se okrenuli trezorcima kako bi plasirali sredstva po višim prinosima od onih na međubankarskom tržištu", komentirao za http://www.banka.hr diler novčanog tržišta Hypo-Alpe-Adria banke Bojan Crnković koji ističe i da je trenutačno trgovanje na međubankarskom tržištu gotovo nepostojeće.

Kamata na mjesec dana se kreće između 1,5 do 2 posto, a na tri mjeseca između 4,75-5,25 posto, tako da kamate na trezorce iako su dosta snižene od posljednje aukcije i dalje predstavljaju dobar prinos. Crnković je dodao i da je likvidnost sustava i dalje dobra, tečaj povoljan, a kako sutra neće biti obratne repo aukcije HNB-a prinos je srušen prema očekivanju.

Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan potražnja je iznosila čak 825 milijuna kuna. Upisano je 320 milijuna kuna, a kamatna stopa za to izdanje pala je na 4,25 posto sa 6,25 posto koliko je bila na aukciji 10. studenoga. Izdanje je u potpunosti otkupio nebankovni sektor (investicijski fondovi, osiguranja i sl.).

Polugodišnjih trezorskih zapisa upisano je 100 milijuna kuna, a potražnja je iznosila 196 milijuna kuna. Kamatna stopa pala je na 5 posto sa 6,20 posto koliko je iznosila 10. studenoga. Cijelo su izdanje otkupile banke.

Jednogodišnjih trezorskih zapisa upisano je 317 milijuna kuna, a potražnja za tim zapisima iznosila je 627 milijuna kuna. Kamatna stopa pala je 5,60 posto sa 6,20 posto koliko je bila 10. studenoga. Udio nebankovnog sustava u emisiji ovih zapisa iznosio je 96,21 posto.

Planirani iznos izdanja u eurima iznosio je 50 milijuna, a ostvaren je iznos emisije 51,586 milijuna eura. I kod tog je izdanja potražnja bitno nadmašila ostvareni iznos emisije koji je iznosio 74,9 milijuna eura. Kamatna stopa je pala na 4,70 posto sa 5,25 posto na aukciji 10. studenoga. Bankarski je sektor imao 83,84 posto udjela u emisiji.

Nakon aukcije, kratkoročni dug države po izdanim eurskim komercijalnim zapisima iznosi 1,474 milijardi eura, a po kunskim zapisima 10,9 milijardi kuna.

banka.hr

Analitičari: Hrvatske tvrtke u 2010. mogu očekivati "mršave" zarade

Prošli je tjedan protekao u nešto pozitivnijem ozračju na domaćem tržištu, ponajviše uslijed pozitivnih signala sa svjetskih burzi, te dijelom i zbog izmjena pravilnika o ulaganju domaćih mirovinskih fondova. Ublažavanje ograničenja ulaganja mirovinskih fondova držimo pozitivnim jer su oni jedini pravi održavatelji likvidnosti na našem tržištu, kaže Goran Nimac, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

"Kako se primiče kraj godine, na svjetskim je burzama, a potom i na našem tržištu, sve uočljiviji trend usporavanja dinamike rasta. Mnogi sudionici tržišta, međutim, očekuju zadržavanje pozitivnijeg raspoloženja do kraja tekuće godine", kaže Nimac. S početkom iduće godine i očekivanim oporavkom realnog sektora na zapadnim tržištima, može se, kaže Nimac, očekivati sve manje svježe likvidnosti na globalnim financijskim tržištima jer će realna ekonomija apsorbirati veći dio sredstava.

Zbog toga se u nadolazećim kvartalima može očekivati povratak neizvjesnijeg razdoblja na globalnim burzama jer je njihov uzlet od ožujka ove godine prvenstveno bio posljedica ogromne likvidnosti kreirane od strane središnjih banaka i vlada diljem svijeta, navodi Nimac.

"Što se tiče zarada naših kompanija u 2010. godini, mogu se očekivati relativno "mršave" zarade, s obzirom na i dalje prisutne fiskalne rizike, otežano financiranje i anemičan oporavak domaće ekonomije", zaključuje Nimac.

(Hina/pd)

HNB je spreman na proaktivnu monetarnu politiku, uz uvjet da se postigne konsenzus o proaktivnoj politici na razini zemlje, otkrio je guverner Željko Rohatinski. Guverner procjenjuje kako je uz takvu politiku moguće ostvariti rast BDP-a od 1,5%, a ističe problem viška likvidnosti od 4,5 mlrd. kuna, odnosno potencijalnih kreditnih sredstava koje poslovne banke ne plasiraju gospodarstvu, zbog opreza. Banke kod HNB-a deponiraju još 2 mlrd. kuna.(Briefing)

………………………

Središnja banka nema saznanja o stvaranju fonda za pomoć gospodarstvu, o kojem je izvijestio Jutarnji list, a u kojem bi sudjelovale i poslovne banke. HNB nije protiv takvih ideja, ali misli kako pomoć može ići kroz postojeće institucije. Prema Večernjem listu, ne radi se o fondu za pomoć gospodarstvu, već se razrađuje model u kojem bi država participirala s 50% sredstava, uz pravo veta, u projektima za koje bi fondovi rizičnog kapitala najprije skupili polovicu privatnih ulaganja.(Briefing)

analitičar iz stvarno respektabilne banke [lol] , kaj nije izanaliziral svoje plasmane

Ovu temu možete komotno da smrznete na godinu i pol do dve. Nema da je otopi ni zatoplenje koje najavljuju.

To te razumijem Stevo,kod vas je još daleko od oporavka.Vi ste tek od jučer stupili u Mađarsku bez viza….pa zato trerba puno vremena da Srbija se oporavi.Ali kod nas u Hr bude to išlo već iduče godine jako dobro.

Pa i ja sam u Hrvatskoj. Povremeno. Sada sam u US zbog biznisa. I ima da radim uslugu komšiji Plavom. Evo za par dana kreče brod u Ploče. Ide staro železo. Iako to više nije neki biznis. Mislim da je ovo zadnja pošiljka. I Pripuz ima problema a di neče stari Stevo.

Krajem studenoga neto imovina otvorenih investicijskih fondova iznosila je 10,8 milijardi kuna, ili 1,9 milijardi više nego početkom godine, rečeno je na predstavljanju novog izdanja Investicijskih fondova, publikacije časopisa Banka i tvrtke To One.
Imovina je u studenom porasla 570 mil. kuna, što je bio četvrti mjesec rasta za redom. Od početka 2008. godine imovina fondova pala je čak 19,1 mlrd. kuna, a najveći odljev i pad zabilježeni su u siječnju 2008. godine, kad je smanjena 4 mlrd. kuna, te u listopadu iste godine, s 3,6 mlrd. kuna minusa. (Briefing PR wire)

Sve manje Amerikanca traži pomoć za nezaposlene

Broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenim Amerikancima u prošlom je tjednu neočekivano pao na najnižu razinu u zadnjih 17 mjeseci, što je još jedan znak oporavka američkog tržišta rada.

Dok su neki analitičari oprezni i naglašavaju da najnoviji podaci nisu vjerodostojni zbog skraćenog radnog tjedna, drugi pak naglašavaju da je trend koji je počeo u studenom produžen i na prosinac te da se tržište rada u SAD-u dodatno stabiliziralo. Broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u tjednu koji je završio 26. prosinca iznosio je 432.000 ili 22.000 manje u odnosu na prijašnji tjedan. Broj aplikacija tako je pao na najnižu razinu od sredine srpnja 2008., a manji je i od očekivanja analitičari Reutersa koji su prognozirali da će pomoć u prošlom tjednu zatražiti 460.000 Amerikanaca.

PD

ODLIČNE VIJESTI, SUTRA SLIJEDI PRAVI BULL! [thumbsup]

Vlada s 10 mlrd kuna pomaže gospodarstvu

Mjere za pomoć gospodarstvu trebale bi ublažiti posljedice krize i očuvati radna mjesta. Riječ je o dva modela, jedan kroz kreditiranje, a drugi kroz fondove. Ukupno je na raspolaganju oko 10 milijardi kuna
Bankamagazin

Vlada je na sjednici u četvrtak predložila mjere za pomoć gospodarstvu. Prva je mjera kreditiranje tvrtki kroz suradnju HBOR-a, HNB-a, Vlade i poslovnih banaka, a druga izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Ukupno je na raspolaganju oko 10 milijardi kuna.

"Uvodimo transparentniji model potpore gospodarstvu s ciljem vlasničkog restrukturiranja, kroz ulaganje privatnog i državnog kapitala u tvrtke kojima je potreban", izjavila je premijerka Jadranka Kosor te najavila borbu za pomoć svakom gospodarskom subjektu koji ima šanse preživjeti.

Prva mjera kreditiranja tvrtki sastoji se od dva modela. Prema prvom modelu poduzetnici će moći dobiti klasične kredite iz programa HBOR-a u kojima će poslovne banke financirati 70 posto, a HBOR 30 posto iznosa, što će omogućiti niže kamatne stope.

Drugi model je namijenjen isključivo za investicijske projekte. HBOR bi jednom do dvaput mjesečno, u suradnji s poslovnim bankama, održavao aukcije, a država bi putem jamstvenog fonda preuzimala dio rizika za te projekte, i to u omjeru od 25 do 50 posto. Oba modela podrazumijevaju smanjenje kamatnih stopa, koje sada iznose i 11 posto.

"Likvidnost poslovnih banaka je nešto više od četiri milijarde kuna i nama je cilj u suradnji s HNB-om i HBOR-om plasirati novac prema gospodarstvu po što povoljnijim uvjetima. HNB je spreman osloboditi dio novca preko smanjenja stope obvezne rezerve i tako u sustav ubrizgati do 10 milijardi kuna“, objasnio je Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Druga danas donesena Vladina mjera je izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Svi fondovi koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva. Maksimalni iznos koji je država spremna uložiti je milijardu kuna. Ti će fondovi zatim, isključivo prema tržišnim načelima, ulagati kapital i stjecati udjele u poduzećima za koja se procijeni da, unatoč trenutačnim teškoćama, imaju isplativu budućnost.

Fondovi bi u tvrtkama ostajali do pet godina nakon čega bi se povlačili odnosno prodavali svoje udjele u temeljnom kapitalu. Dio novca iz otvorenih fondova tvrtke će moći koristiti za reprogram kredita i plaćanje poreznih obveza tvrtki, a veći dio za obrtna sredstva, odnosno za likvidnost.