http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=b4688ac6-c5a0-4491-9349-a047b3351d7c
Broj narudžbi u industriji povećan 51,3 posto
OPTIMIST
Maletić: Oporavak će se osjetiti već potkraj godine
Autor/izvor: Teuta Franjković – teuta.franjkovic@seebiz.eu
ZAGREB – „Financijsko okruženje je, što se tiče banaka, poprilično nezahvalno. Aktiva banaka je kontaminirana, kamatne se stope nalaze na povijesno niskim razinama, pa evo i jučer je ECB dodatno spustila kamatnu stopu. Burzovni indeksi nalaze se u padu, sve se to dakako prelijeva na realni sektor te dolazi do recesije. Javnost ima sve manje povjerenja u financijske institucije te se suzdržava od ulaganja. Negativnu notu u cijeloj priči dodaju i višestruko povećane premije rizika zemalja“ izjavio je na TEB-ovoj konferenciji Čedo Maletić, predsjednik uprave Imex banke govoreći o poslovanju banke u pogoršanim makroekonomskim uvjetima.
Dodao je kako je velik psihološki pritisak na tečaj, vlada visoka potražnja ali i enormno visoke kamatne stope na tržištu novca. Međutim, tvrdi Maletić, bankarski sustav je stabilan i dobro kapitaliziran i to većinom zbog rigorozne metodologije izračuna stope akumulacije kapitala zbog utjecaja valutno induciranog kreditnog rizika.
„Kad bi se isti mjerio metodologijom kakva postoji u EU on bi iznosio 16,8 posto a ne 14,22 posto koliko je iznosio u 2008.“
Dodao je kako su osnovni problem hrvatskog gospodarstva vanjske neravnoteže – visok vanjski dug i deficit bilance plaćanja.
„Više trošimo nego li proizvodimo. Deprecijaciju je moguće ostvariti ili kroz smanjenje tečaja ili kroz smanjenje troškova“ rekao je Maletić. Pokazao je i par primjera rasta kamata. Pa su tako znatno, u odnosu na eurozonu rasle kamate na depozite stanovništva (između pet i šest posto u odnosu na manje od četiri posto u EZ), kamate na depozite poduzećima (oko sedam posto u odnosu na manje od četiri posto u EZ), kamate na stambene kredite (iznad šest posto u odnosu na ispod pet posto u EZ, a očekuje se još veći rast u Hrvatskoj), kamate na kredite poduzećima (oko sedam posto u odnosu na ispod četiri posto u EZ, očekuje se rast u Hrvatskoj) te kamate na prekoračenja po tekućim računima (oko 13 posto u odnosu na oko deset posto u EZ).
Međutim, Maletić ostaje optimističan te smatra kako će kapital tražiti svoje utočište te da je samo pitanje vremena kada će se iz inozemstva početi slijevati kapital. To će oslabiti pritiske na deprecijaciju te smanjiti cijenu kredita.
„Dok se kamatne stope na tržištu novca ne smanje, kreditni će mehanizam biti usporen. Već sada to mogu vidjeti u svojoj banci koja traži dodatne jamce ili veći bonitet kompanije kojoj dajemo kredit. Pozdravljam pravodobnu i odlučnu reakciju HNB-a kojom je spuštena minimalna stopa deviznih potraživanja s 25 posto na 20 posto što je bankama omogućilo da te devize plasiraju na tržište. Međutim, ja sam optimističan i vjerujem da će se oporavak vidjeti već krajem ove godine jer će se poput negativnih, i pozitivni efekti preliti na Hrvatsku iz inozemstva. Problem će odjednom postati deflacija a ne više inflacija što će uzrokovati ponovni porast referentnih kamatnih stopa. Važno je da se pod hitno promijeni ekonomski model poslovanja te da se pristupi strukturnim reformama“ dovršio je Maletić.
Ovo će ga sigurno (i sve nas) jako razveseliti. Ne tako davno kamatne stope na prekonoćni ZIBOR su bile iznad 40% a vidi sad… Love ko u priči, nemaju kud sa viškom kapitala. Svakako pogledati:
Evo da izvučem temu iz prašine. Pišimo i veselimo se. Nema jače korekcije do 2500 bodova. Ovog ljeta nema pada kao što je uobičajen za to doba godine jer je sada situacija puuuuuno drugačija. Vi koji ste kupili možete polako na ljetovanje a koji nisu imaju vremena idući tjedan jer je još sve jako jeftino. Ugodno ljetovanje svima! [bye]
Ljudi su nakupili velike količine novca koji sada več ulaze u dionice
nije da se nema ima se i to jako puno love nije kriza svima večina je skupila lijepe zalihe i sada se
svakim danom sve više love ubacuje u dionice.
Ova kriza nije kao zadnja puno toga je drugačije pa i internet .
Tako da sada ima sve više malih ulagača koji kao i mi prate i ulažu preko neta
sve veće količine novca.
Nikada do sada nisu bile prikupljene ovakve količine love i veliki su pomalo počeli utankavati lovu
što se vidi po naglim skokovima pojedinih dionica u nekoliko dana.
Tako da krenulo je i svakim danom promet raste ulazimo u tržište bikova…
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=b4688ac6-c5a0-4491-9349-a047b3351d7c
Broj narudžbi u industriji povećan 51,3 posto
Evo ovo je tvoj odličan post sada treba dodati i ovaj
Kinesko gospodarstvo bolje od očekivanja
Psihologija je gadna stvar. Oporavak ide ove godine – i tako stalno, isto vrijedi i obratno kriza je sve gora. Te dve rečenice suprotnih značenja, a jako odzvanjaju. Ništa drugo doli čista psihologija.
ovo mi sve liči na konačan oporavak
nije zlato sve što sija :).. no bome je poraslo, kolega anrickom, otkad ste vi ovo napisali..
poraslo je poraslo , a mnogi grizu nokte i s nevjericom čuče u cashu.
ja sam pol pol već dulje vrijeme, tak da mi je svejedno..
a zato sam ja već duuugo vremena u sljedećem stanju i uživam u svakom danu….
Ljudi su nakupili velike količine novca koji sada več ulaze u dionice
nije da se nema ima se i to jako puno love nije kriza svima večina je skupila lijepe zalihe i sada se
svakim danom sve više love ubacuje u dionice.
Ova kriza nije kao zadnja puno toga je drugačije pa i internet .
Tako da sada ima sve više malih ulagača koji kao i mi prate i ulažu preko neta
sve veće količine novca.
Nikada do sada nisu bile prikupljene ovakve količine love i veliki su pomalo počeli utankavati lovu
što se vidi po naglim skokovima pojedinih dionica u nekoliko dana.
Tako da krenulo je i svakim danom promet raste ulazimo u tržište bikova…
ne bih se kladio da ulazimo u tržište bikova, poebno ne u hrvatskoj.
4. kolovoz 2009.
Rast industrijske proizvodnje u svijetu
Najnoviji ekonomski podaci ukazuju da industrijska proizvodnja u svijetu raste. Kina predvodi u ekonomskom oporavku, jer već četvrti mjesec za redom bilježi povećanu proizvodnju, koja je prije rezultat domaćih nego inozemnih narudžbi.
U Velikoj Britaniji, industrijska proizvodnja raste po prvi put od ožujka 2008. godine. U 16 zemalja eurozone industrijska proizvodnja je još uvijek u padu, ali pad je manji nego u ranijem periodu. U Sjedinjenim Državama, industrijski sektor je znatno poboljšan u srpnju, iako je proizvodnja i nadalje u padu. Američki ministar financija Timothy Geithner izjavio je da se vide znakovi ublažavanja recesije, da financijski sustav više nije u opasnosti od kolapsa, ali da nezaposlenost i deficit ostaju i dalje veliki problemi. Po prvi put ekonomski tim predsjednika Obame nije odbacio ideju o povećanju poreza kako bi se problem ogromnog deficita ublažio.
(VOA)
Objavljeno
4.8.2009 12:20:35
Vrijeme zadnje promjene
4.8.2009 12:20:35
Očekuje se odluka o smanjenju obvezne rezerve
Za povećanu potražnju države za kreditima naše banke vjerojatno teško mogu računati na neka velika sredstva svojih vlasnika, pa bi bila logična reakcija HNB-a da poveća likvidnost sustava
Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
Na telefonskoj sjednici Savjeta HNB-a u utorak, kako saznaje magazin Banka, trebala bi biti snižena stopa obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, što bi za sustav značilo novih 6 milijardi kuna likvidnosti.
Dakle, obvezna rezerva smanjila bi se ponovno, nakon što je krajem prošle godine stopa snižena sa 17 na 14 posto.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je za magazin Banka kako nije dovoljna postojeća likvidnost, ako bi se nastavilo istiskivanje kredita banaka poduzećima i stanovništvu od strane države, nakon što se već tri mjeseca krediti tim sektorima smanjuju. Banke od početka krize do danas sve snažnije financiraju državu.
Za povećanu potražnju države za kreditima naše banke vjerojatno teško mogu računati na neka velika sredstva svojih vlasnika, pa bi u svemu tome bila logična reakcija HNB-a da poveća likvidnost financijskog sustava u cjelini.