ovo mi sad nije nikako jasno:
Ako ministru mlakaru ili kak se zove treba 1 godinu da skuži kolko ima ljudi u državnoj upravi—
ja samo onda postavljam pitanje…dal onda država ne isplaćuje tim ljudima mjesećne plaće??????
Kolega, 6-9 mjeseci prije reagiraju uređene burze u uređenim zemljama. Kod nas može reagirati 2 godine prije a može i što mi je logičnije 2 tjedna prije. Kad se ekipa ukrca , evo nas u 2 tjedna 50-100 % rasta Crobija. Već viđeno.
Znači to bi trebalo značiti da sada svjetske burze reagiraju padom zbog gospodarske katastofe koja će se tek dogoditi za 6 do 9 mjeseci, ili se taj teorem odnosi samo na predviđanja o rastu burzi ? Po meni su to čiste floskule i demagogija koja se prodaje među burzovnom publikom kao definicija. Burza je nepredvidljiva i reagira impulzivno mimo bilo kakvih vremenskih ograničenja, a u svezi je sa gospodarskim prilikama i neprilikama koje su također ćudljive i nepredvidljive kao i ljudi
Pošto nema prikladnije teme (a ne vidim kako na ovom forumu mogu otvoriti novu) stavljam ovdje:
Poštovani,
SKDD vas obavještava da Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (NN 80/2010) stupa na snagu 1. srpnja 2010. godine.
Članak 64. stavak 2. Zakona propisuje da se obveza isplate na žiro račun kod banke primjenjuje i za isplate dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu za sve fizičke osobe. Slijedom navedenog, isplata dividende preko SKDD-a bit će moguća isključivo na žiro račune fizičkih osoba ovlaštenika prava na isplatu.
U slučaju da imate neisplaćena sredstva po osnovi dividende, molimo vas da SKDD-u na adresu: SKDD d.d., Heinzelova 62 a, 10000 Zagreb dostavite vlastoručno potpisan zahtjev za upis žiro računa, te da obvezno priložite fotokopiju svoje važeće identifikacijske isprave (npr. osobne iskaznice) i fotokopiju ugovora o otvaranju žiro računa ili potvrde banke o otvaranju žiro računa. Za maloljetne osobe, predmetni zahtjev potpisuje zakonski zastupnik (roditelj ili staratelj) koji prilaže fotokopiju rodnog lista maloljetne osobe i fotokopiju svoje osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave te fotokopiju ugovora o otvaranju žiro računa maloljetne osobe ili potvrde banke o otvaranju žiro računa.
Naime, jučer su u NN 80/2010 osvanule izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak čiji članak 27. glasi:
»(2) Obveza isplate na žiroračun kod banke prema stavku 1. ovoga članka primjenjuje se i za isplate dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 9. stavka 1. točke 2. i članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.«.
Ne znam da li ste vi imali pojma o ovome, ali ja nisam. Kao sigurno ni 99% ostalih dioničara. [sad]
Znači opet hrpa bespotrebne papirologije kojom ćemo se međusobno zasipati.
A što će biti s dividendama dok svi ne predaju podatke? Hoće li ih čekati ili će se negdje zagubiti? [lol]
Ajme katastrofa,pa što je falilo ovom sadašnjem sistemu. Moj prijatelj je kupovao ljudima neke stvari iz inozemstva i oni su mu to uplaćivali na tekući i sada su mu na to zaračunali porez. Mislim da će početi zaračunavati porez i ako sami sebi nešto uplatite na tekući, katastrofa
Ovaj dio mi je najbolji. Nemam pojma gdje mi je ugovor o otvaranju žirca pred 10 godina (a oni koji ga imaju 30ak godina sigurno znaju još manje) – znači još sad trebam i stajati u nekakvom redu u banci (kakvom samo, da mi je znati) da bih dobio potvrdu o imanju žiro-računa, koji ionako u Poreznoj imaju, zbog poreznih prijava. O informatizirana li upravo! [sad]
fondovi, da oprostite, trenutno sami jedu svoja govna jer ipak nisu uspjeli prodati veliku večinu dionca koju se več "tada" kupili na viskoim cijenama a sada ih ipak prodaju………
jučerašnje trgovanje pokazuje da nije točno da se zadnjih mjesec dana slabo trgovalo jer nema keša, naprotiv keša još nešto ima ali ulagači ne žele u očajnoj gospodarskoj situaciji kakva je u HR plaćati preskupe dionice na crobexu 2000!
prometi su uglavnom bili ispod 10 milja kuna u zadnje vrijeme, a jučer kad je crobex malo pao već je promet skočio na 15 milja kuna. padom dionica i crobexa na 1500 bodova, prometi bi mogli biti oko 20 milja kuna na dan, a padom crobexa na 1100-1200 25-30 milja kuna.
to će biti pravo vrijeme za šoping i zato čuvam svoje krvavo zarađene novce za tu priliku života, za W recesiju na burzi !!
zašto plaćati DLKV po 300, kad će biti odličan na 200 kn? zašto dati za Ingru 28 kn kad će biti super po 20 kn?! zašto plaćati ATPL op 850 kad će na 600 kn biti fantastična kupnja??! zašto davati za LKPC 1650 kn kad će na 1200 biti super investicija!
zato kolege kešoljupci samo čekajte, strpljenje će vam se isplatiti fantastičnim zaradama već krajem srpnja ove godine, pustite ove naivce neka sada potroše zadnje lipe u besmislenim obranama cijena dionica pa će oni sami početi rušiti cijene kad krene panika….a krenut će…dosta je pogledati kakav je pokolj bio vani jučer:
CAC -4,01%
DAX -3,33%
FTSE -3,10%
DJIA -2,65%
S&P – 3,10%
samo vi koji ste zaglavili u dionicama dijelite jedinice, čekam vas na crobexu 1200 gdje ćete me moliti da od vas otkupim dionice, ali na vašu žalost neću imati dovoljno keša za sve vas [thumbsup]
Malo panike i kod nas i vani kako vidimo…
Nadam se da se radi samo o malo jačoj korekciji, W recesija bi nas dotukla i ovako je situacija kod nas puno gora nego u svijetu. Uzalud onda sindikatima referendum kada neće biti ni za plaće.
Ne očekujem Crobex ponovo na 1200, bilo bi lijepo pogoditi ovo dno, vidim da su neki već počeli kupovati, možda prerano..
NACIJA PESIMISTIČNA
Čak 69 posto Hrvata misli da ih čeka život s još manje novca
Vlada je najodgovornija za širenje pesimizma jer pesimizam kod građana znači da oni ne vjeruju u sposobnost Vlade da će ih izvući iz krize pa onda ništa i ne troše te ni u šta ne ulažu
ZAGREB – Samo 7 posto građana Hrvatske vjeruje da će njihova zemlja izaći iz recesije u sljedećih 12 mjeseci. Istodobno, 23 posto Europljana i Amerikanaca vjeruje da je za godinu dana kraj recesiji u njihovoj zemlji. Za 59 posto Hrvata situacija na tržištu rada u sljedećih 12 mjeseci bit će jako loša, za njih 27 posto “ne baš dobra”, a samo ih 8 posto vjeruje da će biti dobra ili odlična.
Što donosi budućnost?
Za 30 posto Hrvata osobna financijska situacija u sljedećih 12 mjeseci bit će loša, a za njih 39 posto “ne baš dobra”. Europljani su optimističniji i kad je riječ o njihovim osobnim financijama i o tržištu rada, dakle mogućnosti zaposlenja i zadržavanja posla.
Baš kao i većina poduzetnika i ekonomista i hrvatski su građani prožeti pesimizmom, sada možda čak i više nego u proljeće, kad je premijerka Kosor objavila svoj Program gospodarskog oporavka. Otad su možda, u najgorem slučaju, sami ostali bez posla, ili je posao izgubio njihov član obitelji, prijatelj, susjed…
Otad im je smanjena plaća, u poduzeću im prijete otkazima, djeca bi rado išla na more, ali ne znaju smiju li si priuštiti taj trošak jer ne znaju što im donosi budućnost.
Svi broje sve manji promet
Prema prognozama ekonomskih analitičara, podjednako međunarodnih i domaćih, još će nam neko vrijeme ići sve gore. UniCredit je prekjučer revidirao svoju prognozu gospodarskog pada sa jedan na 1,5 posto, nedavno je i premijerkina gospodarska savjetnica Sandra Švaljek objavila da će pad biti veći nego što je prvotno procjenjivala. Svi redom misle da će biti gore. Kad to misle i građani, onda u pravilu i bude gore, jer građani u krizi štede, kako pokazuju sva dosadašnja istraživanja.
Ne treba niti istraživati, za štednju zna svaki trgovac, ugostitelj, prodavač novina ili karata na željezničkoj stanici… Svi oni broje sve manji promet, a da bi još štogod prodali, smišljaju akcije, sniženja i totalne rasprodaje. A takva štednja još produbljuje krizu.
“Pesimizam je postao način života u Hrvatskoj”, zavapio je nedavno čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak na sastanku s premijerkom Kosor i nekim njenim ministrima.
I ispravno zaključio da bez optimizma nema ekonomskog i društvenog napretka. Za povratkom optimizma vapi i sama Jadranka Kosor, kao i njezini ministri.
Najvažnija zadaća
No, samo oni kao izvršna vlast mogu taj optimizam i probuditi, baš kao što su oni kao izvršna vlast najodgovorniji za širenje pesimizma. Jer, pesimizam kod građana jednostavno znači da ne vjeruju u sposobnost onih koji vode državu da će ih izvući iz krize, pa onda ništa ne troše, ni u što ne ulažu i ne planiraju investicije od kojih žive neki drugi građani oko njih i u konačnici sama država, to jest njezin proračun.
I zato je najvažnija zadaća premijerke Kosor i vlade u sljedećoj godini mandata, ako toliko opstanu, povlačiti poteze kojima će ljudima pokazati da znaju što rade, koji su im ciljevi i kako ih misle ostvariti. Bez obzira na cijenu, pa makar ta cijena bila upravo gubitak mandata. Jutarnji list
A onda se neki čude zašto dionice ne rastu nego padaju iz dana u dan…. dok Jaca i Debeli ne odu s vlasti ništa se na burzi neće promijeniti, LJUDI OVOJ VLADI VIŠE NE VJERUJU! [bye]
Dakle više nije ni dovoljno ovako izmasakrirano tržište, već nekolicina poziva na totalnu rasprodaju i to s 50% popusta…
Čuvajte se drukera i lažnih proroka.., jer ako (što je jako malo vjerojatno) ovo zaroka onako kako sami priželjkuju nije isključeno da će te svoje "odlične i fantastične" kupnje uskoro prodavati u minusu s još dodatnim diskontom…., sretno im bilo….
Od kad je Sanader najavio stezanje remena, a Jaca ga je stegla do kičme, narodu je sve gore:
Hrvatima sve gore: Svako jedanaesto kućanstvo ne može vraćati kredite
U HNB-u su početkom godine procjenjivali da će rast loših kredita na godišnjoj razini biti oko 25 posto, no čini se da bi taj broj mogao biti i znatno veći
Hrvati sve teže otplaćuju kredite
Problemi sa vraćanjem kredita koji su prije dvije i pol godine zahvatili SAD i obilježili početak financijske i gospodarske krize u cijelom svijetu, zahvatili su i Hrvatsku.
Prema podacima kojima raspolažu stručnjaci Hrvatske narodne banke, čak svako jedanaesto kućanstvo u Hrvatskoj ima problema s vraćanjem kredita i ispunjavanjem obveza prema bankama.
Kako piše Slobodna Dalmacija, prošle su godine problematični krediti poraslli za 60 posto, a iako se očekivalo da će se ove godine stanje popraviti, zabilježen je novi rast od 15 posto.
Ukupni loši krediti kućanstava sada iznose devet posto, što nije brojka za zanemariti. Pogotovo, uzme li se u obzir da je rast loših kredita prema tvrtkama bio i znatno veći. Stoga ne iznenađuje što su neke banke morale iskazati gubitke, odnosno otpisivati takve kredite, koji su inače dobro osigurani.
U HNB-u su početkom godine procjenjivali da će rast loših kredita na godišnjoj razini biti oko 25 posto, no čini se da bi taj broj mogao biti i znatno veći.
Iako stanje u Hrvatskoj još nije toliko katastrofično kao što je to bilo u SAD-u kada su milijuni ljudi ostajali bez vlastite imovine jer nisu mogli plaćati kredite, činjenica je da je povećan broj zaplijena automobila koje njihovi vlasnici više nisu mogli otplaćivati.
Nacional