http://seebiz.eu/hr/tvrtke/prehrana/podravka-nestala-i-stoka-vrijedna-10-milijuna-kuna,58800.html
bas pravi razlog za rast 25% u tri dana ili su mozda nasli lopove pa sad sve bu blistalo
jel netko ima primjer razvijenog svijeta kojem tezimo da se tako nesto dogodilo?
ajmo prvo proraun pak onda brodogradilista, bolje da ne znamo kolko ce nas to kostati…
vise i nije sentacija oko 9 miljardica ce nas to kostati…
idemo dalje
Hrvatski mirovinski fondovi u ovoj su godini nadoknadili veliki dio gubitaka pretrpljenih u kriznoj 2008. godini. Prema podacima HANFA-e, indeks MIREX, koji prati kretanje vrijednosti obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova od početka godine, porastao je za 6,6 posto. To znači da su toliko povećana i sredstva za isplatu mirovina iz drugog mirovinskog stupa
Ovogodišnji prinosi četiri obvezna mirovinska fonda kreću se između 5,3 i 8,5 posto. Najveći rast prinosa ostvario je Erste Plavi OMF, a najslabiji oporavak zabilježio je AZ OMF. Natprosječni rast (+7,5 posto) bilježi Raiffeisen OMF, a malo ispod prosjeka je PBZ/CO OMF s prinosom od 6,5 posto.
Oporavak mirovinskih fondova u ovoj godini povezan je s rastom tržišta kapitala. Mirovinski fondovi ostali su vjerni ulaganju u domaće dionice, što im se isplatilo s obzirom na intenzivan rast Crobexa. U posljednjih godinu dana svi mirovinci povećali su udjel domaćih dionica u portfelju. Najveći udio od u domaćim dionicama (17,66 posto) trenutno ima PBZ CO OMF, dok je najmanje izložen AZ fond (8,44 posto) koji je zbog toga imao i nešto slabije rezultate od ostalih fondova.
Omiljeno ulaganje mirovinskih fondova u ovoj godini bila je dionica Hrvatskog telekoma. Ovih dana cijena dionice HT-a popela se iznad 270 kuna te je prvi puta nakon rujna 2008. premašila prodajnu cijenu iz javne ponude. Ako se u rast cijene uzme u obzir i izdašna ovogodišnja dividenda, pokazalo se da je kupnja HT-ovih dionica bio mudar izbor fond menadžera.
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
Omiljeno ulaganje mirovinskih fondova u ovoj godini bila je dionica Hrvatskog telekoma. Ovih dana cijena dionice HT-a popela se iznad 270 kuna te je prvi puta nakon rujna 2008. premašila prodajnu cijenu iz javne ponude. Ako se u rast cijene uzme u obzir i izdašna ovogodišnja dividenda, pokazalo se da je kupnja HT-ovih dionica bio mudar izbor fond menadžera.
Ht definitivno vrijedit 10 puta više od dividende koju isplaćuju.
Ali fond menqadžeri mogu ako žele i druge dionice podignuti na fer razine, slučaj ptkm-r-a je najbolji primjer , rezultati poslovanja uopće nisu bili bitni kao ni gubitak od 49 milijuna kuna. Već volja da se skupi veća količina dionice i sve ide gore.
Uskoro ćemo vidjeti tko je skupljao ptkm-r-a i pdoignuo cijenu za 50% u ovo kratko vrijeme.
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
jedino kamate ne smanjuju [undecid]
http://www.index.hr/vijesti/clanak/akcija-indexa-pomozimo-kalmeti-da-smjeni-upravu-haca/455779.aspx
Hoćeli i koliko ova akcija naštetiti građevinarima
INDEX opasno zagrizao da sve raskrinka
svaka pohvala samo da nebude uzalud
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
Slažem se…….a ti bio u dilemi da sve rasprodaš……..Gorane, Gorane [cool]
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
naravno, a sto su promjenili kod primjerice gradanstva u uvjetima kreditiranja?
traze konkurentnu likvidnu klijantelu jer takve je sve manje…
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
To što banke reklamiraju kredite nije znak da se nešto mijenja na bolje.Upravo suprotno. Stanje je puno gore, pad potražnje za kreditima je toliki da oni moraju na svaki mogući način privući one koji su dovoljno siromašni ili dovoljno labilni da uzmu kredit.Ne znam gdje vi gledate ali ništa se ne mijenja.Sve je isto kao i prije pola godine osim što je u realnoj ekonomiji puno gore.
Oni koji nisu imali, sad isto nemaju, samo što sad više ne dobivaju ništa od onih koji su imali jer su oni koji imaju mislili da će oni koji nemaju ponovo imati ali kad su vidjeli da oni koji nemaju vjerovatno nikad ni neće imati onda su odlučili ostati oni koji imaju na način da više ne daju onima koji nikad ni neće imati.
Nadam se da sam bio jasan
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
naravno, a sto su promjenili kod primjerice gradanstva u uvjetima kreditiranja?
traze konkurentnu likvidnu klijantelu jer takve je sve manje…
[/quote]
http://www.erstebank.hr/gr_gradjanstvo_obavijest.asp
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Meni to nije dobro. Ja više volim da se nonstop vrte reklame za štednju, kao proteklih godinu dana…te agresivna štednja, stimulativa štednja, štednja sa mrkvom, štednja sa sirom i vrhnjem, štednja ovakva, štednja onakva.. To znači da banke prikupljaju pare od luzera i neznalica i onda za njihove pare kupuju jeftin asset. Zemljišta, kuće, dionice, ovo ono… Što više banke reklamiraju štednju i što im više jadnika da pare, ja sretniji jer se bidovi pojačavaju…
Ljudi nešto se mijenja to je sigurno:
Banke ponovno agresivno reklamiraju kredite na TV i na radiju.
To je dobar znak, i jasan znak da je psihološka kriza prošla.
Realna ekonomija je na dnu ili kap iznad njega, posljedice se osjećaju ali nekako je pozitivno ozračje u RH.
To što banke reklamiraju kredite nije znak da se nešto mijenja na bolje.Upravo suprotno. Stanje je puno gore, pad potražnje za kreditima je toliki da oni moraju na svaki mogući način privući one koji su dovoljno siromašni ili dovoljno labilni da uzmu kredit.Ne znam gdje vi gledate ali ništa se ne mijenja.Sve je isto kao i prije pola godine osim što je u realnoj ekonomiji puno gore.
Oni koji nisu imali, sad isto nemaju, samo što sad više ne dobivaju ništa od onih koji su imali jer su oni koji imaju mislili da će oni koji nemaju ponovo imati ali kad su vidjeli da oni koji nemaju vjerovatno nikad ni neće imati onda su odlučili ostati oni koji imaju na način da više ne daju onima koji nikad ni neće imati.
Nadam se da sam bio jasan
[/quote]
tko gleda ponašanje HTK kroz prizmu domaće makroekonomije, zreo je za psihijatriju.
trend u burzovnim indeksima zapada + mikroekonomija kompanija izlistanih na ZSE (fundamenti) = smjer + intenzitet kretanja dionica u vašim portfeljima. Tko to dosada nije naučio, tome nema spasa. [bye]
i samo da nadodam…ZSE ima puno veću fundamentalnu maržu sigurnosti od SP index-a. I ima izlistane određene kompanije koje brutalno rade. I kojima kriza nije, niti će, niti može ozbiljnije ugroziti poslovanje. Ne vidim šansu da se cijene dionica takvih firmi bitnije iskorigiraju sve i da se promijeni trend u zapadnim makroekonomijama (što neće, bar ne jošizvjesno vrijeme). Takve će firme uvijek imati kritičnu kupnju. Nema više onakvih idijotskih panika kada je sve padalo ko kamen, bilo to dobro ili ne. Došlo je vrijeme investiranja i akumulacije onoga što vrijed i što ima value u odnosu na tržišnu vrijednost.