Pametna akvizicija koja će se još pokazati zlatnom i višestruko isplatiti.
Pametna akvizicija koja će se još pokazati zlatnom i višestruko isplatiti.
Svako naglo širenje zna završiti i naglim stiskanjem.
Npr:INGRA,Miroslav Kutle
Pametno i oprezno.Ovo se sada prodaje a ne kupuje!
Nisam mislio na Kalničke vode nego na ATGR.
Blokada računa
Međutim, NO HMID-a je na sjednici u srpnju odbio varijantu da dio duga pretvori u vlasničke udjele, kao i neke slične zamisli o novom prolongiranju otplate, sličnoj Badelovom dogovoru s Ministarstvom financija o obročnoj otplati 90 milijuna kuna dugova za trošarine. Račun Badela blokirale su dvije banke zbog duga od 20 milijuna kuna, no čini se da bi ovrha mogla biti uskoro skinuta.
bravo za drzavu, napokon malo odgovornosti. pa tako i ta dokapitalizacija hm…na racun duga u vezi badela…hm…..inace atgr je odlicno poslovao. moci ce do mile volje puniti cedevitu go…jos malo spuste cijene i pocnu to dilati po cijeloj evropi…
Marketing i distribucija u Kalničkim vodama gotovo da nisu postojali dosad, stoga ne iznenađuje činjenica da je tržišni udjel bio marginalan i da je stvaran samo dug. O Badelu radije ne bih, dobro je da su Kalničke vode prešle u ruke koje će s novom akvizicijom znati rukovati. Da sam na mjestu gospode iz Apatovca pitao bih se kako to da im proizvod gotovo nigdje nije u regalima i zašto je to tako. Netko nije radio svoj posao sve ovo vrijeme. Atlantic Grupa i Miroslav Kutle nisu baš zahvalna usporedba usput rečeno.
Badel će namiriti dugove prema HMID-u iz ugovora sklopljenog 2004. po kojem ta državna institucija sudjeluje u gradnji punionice sa 56 milijuna kuna i zauzvrat dobija paket njenih dionica, za što sada, skupa s kamatama, potražuje 82 milijuna kuna.
Anto Perković, Marijan Ruždjak i Boženko Lozo dužni objaviti punudu za preuzimanje. Hanfa je utvrdila da njih trojica zajednički djeluju, te da su u listopadu 2009. stekli 40,3 posto dionica Badela i time prekoračili kontrolni prag od 25 posto.
Kad se svemu doda “o obročnoj otplati 90 milijuna kuna dugova za trošarine” Postoji li koji obrtnik koji toliki novac prikupljen od PDV otplaćuje državi obročno i s obročnom otplatom tolikih milijuna popravlja svoju likvidnost a ne skupim bankovnim kreditima?
Državna institucija gradila punionicu koju prodaju ova trojica dolje i još bi zadržali “koji” milijun od prodaje? Novcem iz mirovinskih fondova? Neku veče na vjestima rekoše da godine (čini mi se 2008) nije bilo prinosa na sredstva uložena u drugi mirovinski stup ?