Tek sam sad skuzio da nema BDMR teme na forumu, a mislim da to Brodomerkur nije zasluzio. [smiley2]
Izasli su fin. rezultati koji kažu:
– prvo polugodište 2005: neto dobit 2,942 milijuna kuna
– prvo polugodište 2006: neto dobit 16,496 milijuna kuna
Iz prilozenog se vidi da je neto dobit značajno porasla, slična situacija je i s kvartalnom dobiti koja je prošle godine iznosila 1,898 milijuna kn, a ove 7,696 milijuna kuna.
Porasli su i prihodi, s 671,869 mil. kn prosle na 713,413 mil. kn ove godine, s tim da su znacajno porasli prihodi od prodaje u zemlji, s 644,460 mil. kn prosle na 693,290 mil. kn ove godine, a pali su prihodi od prodaje u inozemstvu s 24,971 mil. kn prosle na 18,533 mil. kn ove godine, a takodjer su pali financijski prihodi s 8,698 mil. kn prosle na 2,868 mil. kn ove godine.
Knjigovodstvena vrijednost je 244,306 mil. kn, sto podjeljeno s 99331 kom dionica iznosi 2492 kune po dionici. Posljednja cijena na burzi je 2500kn, znaci u rangu s knjig. vrijednosti. Za ovo polugodiste EPS iznosi 166,07 kuna, a P/E ratio je 15,05.
Aureus invest je treci na listi dionicara s 1% dionica, Mepas, odnosno njegov vlasnik Mirko Grbešić je i vecinski vlasnik Brodomerkura s 92,42% dionica.
Zasad 2.700kn, promet 56.700kn +8%.
Prva na prodaji 2.800
Izaslo izvjesce za BDMR
18,407 milijuna kuna dobiti u prvih 9 mjeseci ove godine, za razliku od 2,903 milijuna prosle godine! Tromjesecje 1,911 milijuna, prosle godine 411 tisuca dobiti.
Nemam rijeci, cisto savrsenstvo!
[smiley2][smiley2][smiley2]
i…vrijedi li savršenstvo ovih novaca? (utužili cca 10 milja, što je s ostalih 20?)
pozdrav.
Nema straha. Pisao sam na moj novac, da ne prepisujem. [smiley2]
http://www.business.hr/static/pics/cache_Gr/Grbe%B9i%E6_1N.1165942100.jpg
Brodomerkur dobio posao izgradnje kampusa mostarskog Sveucilista u vrijednosti 53,13 mil eura
Što mislite hoće li brodomerkur uhvatiti dio kolača kod gradnje ovih novih elektrana. Bio sam čitao u subotnjem vjesniku da su u hep-u odustali od nuklearki, pa možda bude i sriće za brodomerkur…
Pošto su oni radili i dosta drugih građevinskih poslova za hep….
Počelo je i ovo čudo rasti…
Većina ljudi nezna da im je glavna djelatnost veleprodaja ovih artikala:
> CRNA I OBOJENA METALURGIJA
> METALI, ALATI, OPREMA I MOTO NAUTIKA
> ELEKTROMATERIJAL
> ENERGETIKA
> KUĆANSKI APARATI, INFORMATIKA I NAMJEŠTAJ
> GRAĐEVINARSTVO
> SANITARNA, VODO I TERMO OPREMA I INSTALACIJA
> KEMIJA
Bave se još i maloprodajom, a u zadnje vrijeme i građevinom.
Vlada će pomoći Viktoru Lencu i željezarama u Splitu i Sisku
Vlada je napravila Nacionalni program kojim će pomoći u sanaciji Viktora Lenca da postane najrentabilnije brodogradilište na Jadranu, a pomoći će i u restrukturiranju crne metalurgije u Željazari Split i Valjaonici Sisak.
Izjavio je to novinarima potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznoseći najvažnije iz Nacionalnog programa koji će Vlada poslati Europskoj komisiji i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
Bez toga, pojasnio je Polančec, nakon 1. ožujka ove godine sve potpore industriji čelika bile bi – protuzakonite. Drugim riječima, bez donošenja Nacionalnog programa i adekvatnih odluka na sjednici Vlade sve buduće potpore bile bi – nelegalne.
Nacionalni program propisuje i uvjete državnih jamstava uz koje bi Valjaonica Sisak i Željezara Split mogle postati profitabilne.
Nacionalni plan i individualne planove za dvije željezare izradio je tim hrvatskih stručnjaka Ministarstva gospodarstva u konzultacijama sa stručnjacima EK, ali uz uključenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
U Nacionalni program, pojasnio je Polančec, uneseni su maksimalni iznosi mogućih otpisa dugova i državnih jamstava potrebnih da bi Valjaonica Sisak i Željezara Split mogle funkcionirati i biti profitabilne.
Cilj Vlade je, kaže Polančec, da se ta društva privatiziraju, pri čemu su nužni i “određeni otpisi”, koji ne bi bili mogući bez Nacionalnog programa jer ne bi bili legalni.
Vlada očekuje, naglasio je Polančec, da će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u roku 30 dana dati svoju potporu Nacionalnom programu i individualnim planovima. Time se, zaključio je Polančec, otvara i “pravi proces pregovora s EK” o našoj crnoj metalurgiji.
Prigovori EK se ne očekuju jer je Komisija bila uključena u izradu tog dokumenta.
Vlada je na današnjoj zatvorenoj sjednici donijela i odluku o prodaji potraživanja koje država ima u brodogradilištu Viktor Lenac u stečaju.
Stečajni plan Lenca, kaže Polančec, ima varijantu A i B. Varijanta A podrazumijeva da će država dio svojih potraživanja pretvoriti u temeljni kapital, odnosno dokapitalizirati Lenac, dok varijanta B podrazumijeva da će država svoja potraživanja prodati i da ih onda onaj tko ih kupi može “sutra pretvoriti u temeljni kapital”.
Država će svoja potraživanja prodati tvrtkama Uljanik i Tankerska plovidba. Državni tajnik Ante Žigman objasnio je da državna potraživanja prema stečajnom dužniku Viktoru Lencu iznose 326 milijuna kuna, pri čemu će Uljanik i Tankerska plovidba imati zadaću zadržavanja Lenca kao modernog brodogradilišta koje će nastaviti rad.
Također Uljanik i Tankerska moraju zadržati svih sada 650 zaposlenih u idućih pet godina i u tom razdoblju investirati najmanje 58 milijuna kuna u modernizaciju i daljnje zapošljavanje u Lencu. U Vladi posebno naglašavaju da su za te svoje planove o Lencu dobili podršku hrvatskih sindikata.
Vlada s nestrpljenjem očekuje i sutrašnju skupštinu vjerovnika Lenca koja bi, prema očekivanju Banskih dvora, trebala usvojiti stečajni plan toga brodogradilišta.
Osnovni je cilj, kako je rečeno, da se 326 milijuna kuna državnih potraživanja proda za 68 milijuna kuna, od čega će 10 milijuna odmah biti uplaćeno u državni proračun, dok će ostatak biti uložen u tehnološki razvoj Viktora Lenca u razdoblju od pet godina. Polančec je zaključio da će Lenac biti uspješna gospodarska priča, dodavši da je Lenac propao zbog nerealnih ambicija bivše Vlade i bivše Uprave.
Ovo je dobro, jer željezara duguje brodomerkuru neke pare…
Na Brodomerkur lani niti jedna pritužba
03.07.2006.
HGK je dao i zlatne plakete najuspješnijim županijskim tvrtkama – Hotelima Brela, Dalmacijacementu i Krahu
SPLIT – Renomiranoj splitskoj tvrtki Brodomerkur dodijeljeno je na svečanoj sjednici HGK Županijske komore Split posebno priznanje za uzorno ponašanje u odnosima s potrošačima za 2005. godinu.
Takvo priznanje komora dodjeljuje prvi put, a preduvjet za dobivanje je da prodavaonice nemaju nijednu pritužbu kupaca na rad u Udruzi Dalmatinski potrošač, inspekcijskim službama i komori u tijeku jedne godine.
– Puno smo posljednjih godina radili na edukaciji zaposlenika, posebno u primjeni novog Zakona o potrošačima i ponašanju u slučaju potrebe za reklamacijom proizvoda. Uveli smo i besplatni telefon za sve sugestije i mišljenja kupaca – rekla nam je Senka Mrduljaš-Pezzi, glasnogovornica tvrtke koja je dobila i priznanje u povodu 60 godina postojanja koje obilježava ove godine. Priznanja komore dodijeljena su i Milsu koji slavi 50 te Dalmacijavinu koje postoji već 60 godina.
Među 7600 tvrtki koje posluju u županiji, Gospodarsko vijeće komore odabralo je četiri koje su najbolje poslovale prošle godine i dodijelilo im zlatne plakete. U kategoriji velikih trgovačkih društava plaketa je treću godinu za redom dodijeljena Dalmacijacementu koji je s godišnjim kapacitetom od proizvedenih dva milijuna tona cementa lider na tržištu Hrvatske, BiH i Crne Gore.
U kategoriji srednjih trgovačkih društava pobjednik je poduzeće Hoteli Brela. U posljednjih šest godina otkada ima novo vodstvo, prihod Hotela Brela je utrostručen, a posljednje tri godine njihov hotel Berulia uvršten je među sto najpoželjnijih hotela u svijetu. Tvrtka Krah iz Vrgorca najuspješnije je malo trgovačko društvo, a bavi se proizvodnjom alata za proizvodnju PEHD cijevi. Krah je izvoznik i radi za tržišta Njemačke, Švedske, Turske, Španjolske, Rusije i SAD-a. Ima 25 zaposlenih s prosječnom plaćom 4400 kuna, a sljedeće godine planira zaposliti još 20 radnika.
Plaketa za inovaciju obrtu Trapula za sklopivu vršu
Zlatna plaketa za inovaciju dodijeljena je obiteljskom obrtu Trapula iz Marine – Poljica. Nagradu su zaslužili za vršu na sklapanje koja bi uskoro trebala dobiti patentnu zaštitu. Vrša je već krenula u serijsku proizvodnju, i to u suradnji sa zajednicom Susret za liječenje ovisnika. U komuni u Cisti Velikoj muškarci izrađuju metalne dijelove, a u terapijskom centru na Čiovu žene izrađuju tekstilni dio vrše.
Izvor: poduzetnički portal
http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1151933366&archive=1152271927&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1
Dati ću vam spisak dijela projekata što su radili do sad :
HIDROELEKTRANE
1. Građevinski i montažni radovi brana Prančević
Investitor HEP d.d. Zagreb, HE ZAKUČAC
2. Elektrooprema i radovi brana Prančević
Investitor: HEP d.d. Zagreb, HE ZAKUČAC
3. Revitalizacija rasklopnog postrojenja 110kV
Investitor: HEP d.d. Zagreb, HE PERUĆA
4. Revizija prekidača Ruda
Investitor: HEP d.d. Zagreb, HE BUŠKO BLATO
5. Radovi na optičkom kabelu
Investitor: HEP d.d., HE ORLOVAC
6. Vodoskrbni sustav oko Buškog Blata
Investitor: HEP d.d., HE BUŠKO BLATO
7. Prateći radovi Rasklopno postrojenje 110kV
Investitor: HEP d.d. Zagreb, HE PERUĆA
8. Rekonstrukcija postrojenja 220 kV,110 kV, 30(35) kV
Investitor: HEP d.d. Zagreb, HE ZAKUČAC
9. Kapitalni remonti:
agregat 2×155 MVA u HE ORLOVAC
Agregati 2×24 MVA u HE ĐALE
10. Temeljni ispust HE Miljacka
Investitor: HEP PROIZVODNJA d.o.o. PP HE Jug
11. Pogon HE na Krki
12. Zamjena i obnova pomoćnih pogona HE PERUĆA
Investitor: HEP PROIZVODNJA d.o.o.PP HE Jug HE Peruća
13. Remont temeljnog ispusta BAZEN PRANČEVIĆI – HE ZAKUČAC
Investitor: HEP PROIZVODNJA d.o.o.PP HE Jug
14. Revizija SF6 prekidača HE ORLOVAC
Investitor: HEP PROIZVODNJA d.o.o.PP HE Jug