80 % projekata se financira iz kredita, dakle 80 % od 45 milijardi je 36 milijardi kuna koje će trebati naplatiti hipotekama, što će srušiti vrijednost nekretnina, što će umanjiti ovršene iznose, što će umanjiti dobit banke, koje će objaviti gubitke, pa neće platiti poreze, pa će tražiti dokapitalizaciju, tj. sanaciju od države…
Sretna Nova 1997.! Vrijeme je za Drugu sanaciju banaka !
vlada svojim potezima uporno onemogućava stvaranje tržišta i ukida osnovni princip zakona ponude i potražnje i odbija investitore koji su spremni na tržišnu utakmicu
jer tržište ne podnosi selektivni politićki protekcijonizam (određenim grupacijama) pristupa kapitalui ulaganjma
upornost-odlučnost i tvrdoglavost takvog ponašanja i prustupa vodi prema kolektivnoj panici koja bi mogla biti katastrofalna za tržište kapitala i sve paramtre koji su odlućujući faktor za tržišno natjecanje
potrebno je bilo uvesti porez i to značajan na mrtvi kapital (izgrađene a neprodane stanove koji imaju nerealnu cijenu odnosno vrijednost a sve zbog tog što su investitori u sprezi sa bankama pumpali cijene u kalkulacijama da bi mogli u startu izvlaćiti novac iz kredita i ulagati dalje i stvoriti hiperprodukciju u tom segmentu a trpila je kvaliteta proizvoda njegova gotovost itd) tako da se prisile banke i proizvođaći da isto stave na tržište po tržišnim cijenama
istovremeno su dio dobiti iznosili iz RH i jedni i drugi na razne načine a napuhani balon ostavili u RH
ovo se tako rijetko spominje, a očito je i bez komentara stručnjakinje s instituta, no njen autoritet bi mogao malo pojačati te tvrdnje, iako su naši bankari debelokošci bez para.
pravo je pitanje – tko će odgovarati kada ovakvo ponašanje banaka produbi krizu ili izazove opći krah? arogantni i nekompetentni, plasirali su velike novce u svoja maštanja o jednostavnom načinu zgrtanja profita, vodeći sve to mimo struke i nauke, i u oblasti financija i u oblasti investicijske gradnje.
sada njihova glupost dolazi na naplatu, ali oni to naprosto odbijaju platiti, a naruku im idu i hnb i vlada.
svi su neki veliki stručnjaci za ekonomiju, a svaki obični magacioner zna da je jednu vreću cementa bolje prodati na popust, nego držati neprodanu godinama, a kamoli zgradurine koje već ionako debelo gube vrijednost.