Nastup Ante Žigmana na ovotjednom Zagreb financijskom forumu, tradicionalnoj konferenciji u organizaciji Poslovnog dnevnika, izazvao je veliko zanimanje i pozornost pa se predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga zadržao i dulje od predviđenog odgovarajući na dodatna pitanja iz publike.
Kako je cijela 2025. godina s priličnom živošću na hrvatskom tržištu kapitala otvorila cijeli niz zanimljivih tema, za puno širi razgovor od kraćih konferencijskih formata s čelnim čovjekom agencije čija nadležnost obuhvaća sve financijske nebankarske usluge, od regulacije i nadzora tržišta kapitala, osiguranja, investicijskih i mirovinskih fondova pa do pružatelja usluga virtualne imovine, a koji je već osmu godinu uspješno vodi, popričali smo dodatno i za naš Poslovni vikend…
U okviru inicijative povezivanja regionalnih tržišta sljedeći je korak njihovo regulatorno usklađivanje. Kada je realno očekivati da ulagatelji na tim tržištima osjete konkretne benefite?
Konkretne koristi od projekta bit će vidljive tek nakon njegova završetka, odnosno kada se uspostave konekcije među burzama. Projekt je pripremljen i na odobrenju je u Europskoj komisiji, a trebala bi ga voditi Europska banka za obnovu i razvoj koja već ima iskustva u povezivanju baltičkih burzi pa stoga očekujemo njegov uspješan završetak za otprilike dvije godine, a pratit će ga i potrebne regulatorne promjene.
U vezi s regionalnom integracijom, u kojem je roku izgledno očekivati dostizanje kvalifikacijskih kriterija za status tržišta u razvoju ili ’emerging market’ naspram sadašnjeg statusa ‘frontier marketa’, odnosno tržišta u nastajanju?
Kriteriji za status tržišta u razvoju, kao što su veličina i likvidnost tržišta kapitala, egzaktni su i teško ih je dostići na sadašnjim postavkama. Upravo su povezivanje, a zatim i izrada zajedničkog indeksa put da se ispune kriteriji kako bi sva uključena tržišta postala dio portfelja investicija vodećih svjetskih fondova.
Iz najava mjera u cilju povećanja atraktivnosti tržišta kapitala može se iščitati da su u posebnom fokusu mala i srednja poduzeća. Čime se MSP-ima planira olakšati pristup financiranju?
Svi parametri, od broja malih i srednjih poduzeća pa nadalje, pokazuju da su mala i srednja poduzeća važan kotač razvoja hrvatske, a i europske ekonomije. Stoga njima treba posvetiti posebnu pozornost jer ona nemaju kapacitet, poput velikih poduzeća, za interne transformacije u svrhu izlaska na tržište kapitala. Pritom treba naglasiti da postoje razni načini participacije na tržištu kapitala. Kako bi poduzeće izašlo na tržište, mora biti spremno i zrelo. Zbog toga smo s Ministarstvom financija predložili inicijativu sandboxa PutNaTržište. Radi se o nekoj vrsti edukativno-informativne platforme putem koje će poduzeća moći upoznati i proći kroz cijeli proces izlaska na tržište kapitala te saznati što je sve potrebno da budu spremna za taj izlazak.
Što se iz burzovnih kretanja i rasta imovine investicijskih fondova (i to uz povećanje udjela ‘retail’ investitora) može zaključiti u pogledu povjerenja građana u tržište kapitala? Je li ono danas ipak malo postojanije nego što se pokazalo u nekoliko kriza tijekom protekla tri desetljeća?
Naše tržište kapitala ima odličnu osnovu za puno veći promet nego što je to danas, ali tijekom razdoblja od velike financijske krize u 2008. pa do koronakrize prolazili smo kroz niz nesretnih okolnosti, koje su narušavale povjerenje građana u tržište kapitala. Kako bismo ojačali to povjerenje, intenzivno smo radili zajedno s Ministarstvom financija na financijskoj edukaciji, pri čemu smo posebice pojašnjavali kako tržište kapitala funkcionira i s kojim se rizicima građani moraju suočiti. U širem se kontekstu i izdavanje obveznica i trezorskih zapisa građanima može podvesti pod financijsku pismenost jer su građani putem tog procesa na živom primjeru jako puno naučili o tržištu kapitala. Vidjeli smo kako su građani konačno bili ohrabreni izaći na tržište kapitala, što potvrđuju tri ovogodišnje inicijalne javne ponude (IPO-ovi).
Koliko bi motivirajuće za male ulagatelje moglo biti uvođenje investicijskih računa?
Investicijski račun smatram novom važnom prekretnicom u razvoju tržišta kapitala. Očekujem da će mali ulagatelji dobiti alat pomoću kojeg će se lakše upustiti u kupnju i prodaju vrijednosnih papira, odnosno jednostavnije i slobodnije trgovati na tržištu. Prije svega, velika korist za male ulagatelje bit će u poreznom smislu jer je ideja da se sredstva na investicijskom računu ne oporezuju sve dok se ona ne počnu povlačiti s investicijskog računa na, primjerice, tekući račun. Investicijski računi imat će limit iznosa ulaganja do, primjerice 100 tisuća eura, što znači da će koristi od takvih računa imati mali ulagatelji. Međutim, cjelovita ideja uskoro će biti predstavljena i raspravljena s javnosti pa ćemo tek nakon zakonskih izmjena – koje očekujemo u sljedećoj godini – imati mogućnost otvaranja investicijskih računa.
Nedavno ste na javno savjetovanje uputili nekoliko pravilnika (izvještavanje, bonitetni zahtjevi…) koji se odnose na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Koliko je regulacija tog segmenta tržišta danas zadovoljavajuća?
Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom novi su igrači na našoj sceni koji ovom regulacijom dobivaju legitimitet za ono što rade. Intencija je regulative omogućiti okvir za rad takvih društava u kojem ćemo mi kao regulator provjeriti i osiguravati da ona ispunjavaju sve zakonom propisane obveze. Međutim, treba naglasiti da regulativa ne štiti od gubitka vrijednosti kriptoimovine, kao što ni današnja regulativa za tržište kapitala ne štiti od gubitaka koji se ostvare na trgovanju dionicama. Građane i sve investitore treba upozoriti na to da ulažu isključivo putem licenciranih subjekata jer ih nitko ne može zaštititi od mogućih prijevara kada posluju s poduzećima koja nisu licencirana.
Mirovinski fondovi trenutačno su pomalo u zavjetrini, barem kad je riječ o medijskoj pozornosti. Ipak, je li približno 35 posto članova II. stupa koji su se ove godine pri umirovljenju odlučili za kombiniranu mirovinu zadovoljavajuće?
Kada se današnjih 35 posto umirovljenika koji izabiru mirovinu iz dva stupa usporedi sa situacijom prije tri godine, možemo biti zadovoljni ostvarenim napretkom. Očekujemo da će taj postotak rasti s povećanjem razdoblja štednje u drugom stupu. Naime, kako se produljuje razdoblje štednje, tako će se povećavati i iznos štednje u drugom stupu, što će motivirati umirovljenike na to da izaberu dvostupnu mirovinu.
Digitalna transformacija financijskog sektora odvija se nevjerojatnom brzinom. Kako Hanfa gleda na ulogu regulatora u vremenu kad tehnologija često ide ispred zakona?
Slažem se da je digitalna transformacija izuzetno brza. Teme o kojima danas često raspravljamo, kao što je, primjerice, umjetna inteligencija, donedavno uopće nisu bile u fokusu. Tu je i blockchain tehnologija, DLT te sveprisutna kriptoimovina, koju ćemo u potpunosti nadzirati od sredine iduće godine. Također, intenzivno radimo na razvoju supervizorskih digitalnih alata koji nam pomažu u nadzoru naših subjekata.
Koliko je hrvatski financijski sustav danas otporan na rizike koje donose nove tehnologije – od kibernetičkih prijetnji do volatilnosti tržišta digitalne imovine?
Kibernetičke su prijetnje sveprisutne u svim segmentima našeg života, a posebno u financijskoj industriji. Danas smo sigurno otporniji na rizike, prije svega zbog povećanja svijesti o kibernetičkim rizicima u kompanijama. Hanfa je prošle godine u tom pogledu napravila vanjsku analizu svojih subjekata nadzora (tzv. Open-Source Intelligence – OSINT), kakvom se inače služe i kibernetički napadači. Analizom smo utvrdili slabosti i propuste subjekata te ih i anonimno prikazali. Dotični subjekti pokazali su velik interes za tu problematiku te su zatražili da im se dostave pojedinačna izvješća koja se na njih odnose. Analizu ćemo ponoviti i ove godine te očekujemo vidjeti poboljšanja u upravljanju kibernetičkim rizicima. Postupak analize bio je proveden uoči primjene Uredbe DORA, koja je stupila na snagu početkom ove godine i koja inače definira obvezu nadzora digitalne operativne otpornosti, zbog čega upravo započinjemo opsežne pripremne radnje na tom području.
U posljednjih nekoliko godina vidimo snažan razvoj fintech i invest-tech rješenja. Kako Hanfa balansira između podrške inovacijama i zaštite potrošača?
Zakon nam nalaže da prvenstveno zaštitimo potrošače i njihovu dobrobit, a zatim slijedi podrška inovacijama. Otvoreni smo za inovacije i nov pristup u pružanju financijskih usluga, ali Hanfin prioritet uvijek je zaštita potrošača.
Europske regulative poput MiCA-e i DORA-e postavljaju nove standarde. Kako se Hrvatska priprema za njihovu implementaciju i što to konkretno znači za domaće tržište?
Prvo treba istaknuti da su MiCA i DORA dvije vrlo različite uredbe. MiCA regulira pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, dok DORA vodi računa o upravljanju kibernetičkim rizicima u financijskim institucijama. Kako sam ranije napomenuo, u pogledu kibernetičke otpornosti ulažemo velike napore u svrhu podizanja svijesti o važnosti upravljanja kibernetičkim rizicima prije nego što započnemo izravni nadzor, koji će u slučaju kršenja odredbi rezultirati kaznama. S druge strane, MiCA se odnosi na licenciranje i nadzor subjekata koji žele nuditi usluge povezane s kriptoimovinom. Očekujemo da će do kraja godine početi pristizati prve prijave za licenciranje jer nakon srpnja sljedeće godine više neće biti moguće pružati usluge povezane s kriptoimovinom bez licence.
Postoji li rizik da pretjerana regulacija uspori inovacije, posebno kod manjih tržišnih igrača i startupova? Kako naći pravu mjeru?
To je jako dobro pitanje, na koje nema univerzalnog odgovora jer su sigurnost i dobrobit potrošača na prvom mjestu. Dokle god su inovacije sigurne i korisne, vjerujem da u regulaciji neće biti prepreke jer regulacija i jest oblikovana na takav način. Često se u raspravama s inovatorima i financijskom industrijom suočavam s pitanjima kada ćemo regulirati neke inovacije kako bi se mogle legitimno nuditi, što znači da u određenim slučajevima postoji i potražnja za regulacijom.
Otpornost financijskog sustava sve se više promatra kroz prizmu održivosti i ESG kriterija. Kako Hanfa potiče odgovorno ulaganje i transparentnost u tom kontekstu?
Od ove godine kompanije koje su izlistane na burzi imaju obvezu izraditi sveobuhvatno izvješće o održivosti. Hanfa je pregledala izvješća i objavila popis na kojem smo dali i ocjenu kvalitete tih izvješća. Zasad mogu reći da je većina kompanija ispunila svoju obvezu. Kako bismo dodatno potaknuli kompanije na kvalitetnu izradu izvješća, od iduće ćemo godine godišnjem priznanju za korporativno upravljanje dodati i priznanje za najkvalitetnije ESG izvješće.
Klimatski rizici i tranzicija prema zelenom financiranju sve su veća tema u Europskoj uniji. Na koji način se hrvatski financijski sektor uključuje u taj proces?
Hanfa na tom području radi već godinama, počelo je osnivanjem zelenih fondova, a nedavno smo završili s prvim ciklusom održivih izvješća kompanija, koji će se nastaviti i proširivati. Okvir smo uspostavili na temelju zakonodavstva i na temelju smjernica europskih regulatora ESMA-e i EIOPA-e. Uključivanje rizika održivosti očekuje se u postupcima licenciranja, kao i u redovnim godišnjim izvješćima, a on se mora obraditi i u dokumentima koji procjenjuju rizike. Sudjelujemo i u klimatskim testiranjima otpornosti na stres koja organiziraju europski regulatori. Osiguravatelji u svojim kalkulacijama uvijek moraju imati klimatske rizike u kontekstu rasta šteta uzrokovanih klimatskim ekstremima. Mirovinski fondovi počeli su uključivati ESG kriterije u strategije ulaganja, a Zagrebačka burza također radi na promociji zelenih politika.
Koliko su hrvatske institucije spremne na moguće šokove, bilo tehnološke, tržišne ili geopolitičke? Koje mehanizme Hanfa razvija da poveća otpornost sustava?
Hrvatski financijski sustav pokazao je u nizu dosadašnjih situacija zavidnu financijsku stabilnost. Mislim da nismo toga svjesni jer su sve krize prošle bez značajnih potresa na financijskom tržištu, od velike financijske krize u 2008. do koronakrize. U svim tim situacijama nije došlo do poremećaja koji bi doveli do nemogućnosti pružanja usluga banaka kao što je to bilo, primjerice, u Grčkoj. Osnovni je mehanizam dobra kapitaliziranost financijskih institucija i stalan nadzor upravljanja rizicima. Treba istaknuti da se redovno sastaje Vijeće za financijsku stabilnost, koje čine Ministarstvo financija, Hanfa, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za osiguranje depozita, na kojem se kontinuirano raspravlja o potencijalnim rizicima za financijsku stabilnost te o načinu kako ih prevladati.
Što vidite kao najveći izazov za regulatore u idućih pet godina? Hoće li to biti umjetna inteligencija, decentralizirane financije ili nešto treće?
Najveći izazov zasigurno će nam biti primjena umjetne inteligencije, koja nas sve više okružuje. Umjetna inteligencija nov je i dosada neviđen sustav. Dosad su nam sve inovacije služile kao alati, dok je umjetna inteligencija “agent” koji ima mogućnost na osnovi dostupnih informacija samostalno odraditi neki posao, ali pritom i odlučivati, davati savjete ili usmjeravati poslovne procese. Ako nije pod kontrolom, takav sustav može odlučivati o nečijoj sudbini, dati nekome otkaz ili odlučiti o zapošljavanju. Smatram da smo tek na početku procesa i da ne možemo u potpunosti zamisliti koje su sve mogućnosti umjetne inteligencije. Poseban će izazov biti kada umjetna inteligencija počne među sobom komunicirati i kreirati nove agente koji će nama biti potpuno nerazumljivi.
Što bi bila ključna poruka za sudionike Zagrebačkog financijskog foruma o budućnosti financijskog ekosustava Hrvatske?
Budućnost financijskog ekosustava trebala bi prije svega biti zasnovana na stabilnosti i inovacijama kako bismo prerasli iz klasičnog bankocentričnog sustava u dinamično tržište kapitala. Trebamo iskoristiti trendove povezane s digitalnom transformacijom financijskog sustava kako bismo brže dostigli tradicionalna financijska tržišta. Smatram da je važno da svi akteri na financijskom tržištu grade sustav koji stvara dodanu vrijednost za građane, gospodarstvo i društvo u cjelini.
