Uoči krize kreditiranje je uvijek jeftinije, a kad se kriza počne pokazivati – banke se okreću strožim uvjetima za kreditiranje poduzetnika i građana. Kamatne stope nikad nisu bile niže, ali u trenutačnoj situaciji do kredita nikad teže nije bilo doći.
O uvjetima na financijskom tržištu i ekonomskoj situaciji govorio je u Studiju 4 HRT-a financijski analitičar Neven Vidaković.
– Prije šest mjeseci bio sam ovdje i rekao: “Sada smo na dnu”. Šest mjeseci poslije, ekonomija se digla, neke mjere provedene su, čak je najavljeno da će se neke ekonomske mjere početi ukidati, što znači da je gospodarstvo počelo živjeti na svojim nogama. Svi su se prilagodili koliko su mogli. Imamo EU fond za obnovu i oporavak, kazao je.
O uvjetima na financijskom tržištu i ekonomskoj situaciji govorio je u Studiju 4 HRT-a financijski analitičar Neven Vidaković.
– Prije šest mjeseci bio sam ovdje i rekao: “Sada smo na dnu”. Šest mjeseci poslije, ekonomija se digla, neke mjere provedene su, čak je najavljeno da će se neke ekonomske mjere početi ukidati, što znači da je gospodarstvo počelo živjeti na svojim nogama. Svi su se prilagodili koliko su mogli. Imamo EU fond za obnovu i oporavak, kazao je.
Što se tiče tog novca, smatra da je problem u tome što Hrvatska svoj plan nije fokusirala na kreiranje radnih mjesta.
– Dobivamo oko 45 mlrd. kuna, a kreiramo 100 000 radnih mjesta. Znači, opet imamo program za koji je pitanje hoće li se provesti i ne ide u industrijalizaciju i kreiranje radnih mjesta. Štoviše, prosječan ekonomist to neće reći, digitalizacija je negativna za radna mjesta. Ako sve stavite na internet i elektroniku, više ne trebate ljude da rade na šalteru. Dakle, taj program nije kreiran za kreiranje radnih mjesta ni za ekonomski rast, ali ako taj novac ulazi u proračun, znači da se druga sredstva oslobađaju. Tako imamo multiplikativni efekt , jer se rebalansom proračuna može stvoriti prostor i potaknuti ono što je potrebno. Znači, manje ovisnosti o turizmu, više industrijalizacije, dobro plaćena radna mjesta, smatra Vidaković.
Komentirao je i ovisnost o turizmu, odnosno mogućnost kraće, ionako manjkave i “nategnute” turističke sezone.
– Mnogi ljudi pate zbog lošeg turizma, no to je za nas dugoročno dobro. Postali smo narod koji čeka da neki njemački radnik unajmi apartman za 50 eura i da dobije socijalnu pomoć iz Europe, makar ona došla u liku Ursule von der Leyen koja se dođe lijepo slikati i odobri dokument na tisuću stranica. To tako ne ide. Mi moramo postati svjesni da ne možemo kao narod čekati nekog njemačkog ili češkog radnika i stalno pričati o EU fondovima. Ova teška vremena, posebno u turizmu, natjerat će nas da se reorganiziramo i fokusiramo na druge stvari. Sigurno je dugoročno dobro da se turizam malo spusti, da se ta ovisnost smanji, a da ekonomija krene u neke druge kanale. Tu je ustvari najvažnija uloga banaka i kreditiranje.
Poslovne banke “pooštravaju uvjete kreditiranja” zbog niske kamatne stope
– Iako će vam pripadnici bankarskih krugova i eksponenti bankarskih lobija reći da u hrvatskoj nema dobrih projekata i zato nema kreditiranja – to je jednostavno laž. Istina je da banke ne žele kreditirati, rekao je.
Objasnio je da bankarstvo funkcionira na način da banka primi depozite i na to plaća kamatu. Ona je trenutno, zbog ekonomskih okolnosti, praktički nula. Onda banke plasiraju kredite na koje dobivaju nekakvu kamatu, ali dio tih kredita nikada neće biti vraćen. To se zove loš plasman, uvijek je dio kredita loš. Kad je kamanta stopa ovako niska, taj trošak loših plasmana, igubljenih kredita je u usporedbi s bankarskim prihodima od kamate na kredite jako velik. On zapravo pojede kamatnu maržu. U tome, kad su tako niske kamatne stope, banke se jednostavno zatvore. Ne mogu javno reći da ne žele kreditirati, nego kažu da pooštravaju kreditne uvjete, a medijski plasiraju priču po kojoj nema dobrih projekata.
Dolazi do toga da u uvjetima kada životni standard pada bankama trebaju nesigurni platiše, rekao je i objasnio što bi se dogodilo da kamata samo malo poraste.
– Imali ste slučaj u Americi, 2018. i 2017. kad je centralna banka počela dizati kamate investicije su značajno narasle zato što su banke “otvorile pipu”. Znači, kad bi Europska centrala banka samo malo digla kamatnu stopu, od sadašnjih -0,25 na 1%, kamatna marža bankama skočila bi, a banke bi jednostavno otvorile pipu i počele bi kreditirati. To bi povuklo investicije i zapošljavanje. Europa bi, uključujući Hrvatsku, jer mehanizam je isti, jednostavno skočila prema gore, kazao je Vidaković.
Kamate se ne dižu zato što su sve države prezadužene i nitko nije proveo fiskalnu konsolidaciju
– Mi smo imali tri godine Plenkovićevog mandata gdje je premijer imao proračunski višak i hvalio se kako je konsolidirao financije, a pritom je državni dug ostao isti. Proračunski višak nije iskorišten za plaćanje duga. Sad, kad je došla korona, deficiti su naglo eksplodirali i sad najednom svi imaju problem. I Njemačka sada ima previše duga, rekao je
Istaknuo je da bi se sada trebala voditi ekonomska, a ne “politička” politika.
– Proračun bi, u svim državama Europe, morao reći – sredstva iz EU iskoristit ćemo za te projekte, dio ćemo preraspodijeliti u državne investicije i idemo u proračunsku konsolidaciju. Jedini koji su to napravili i jedini koji nemaju problema su Britanci.
Dodao je da se svi zatvore kad vide da je vlast neodgovorna, a banke se boje loših plasmana kredita.
– Sada imate to što imate. Kad pogledate za 6. mjesec, imate 90 mlrd. kn države i 88 poduzećima. Kad biste iz tih 88 izbacili državne firme, koliko bi kredita ostalo stvarno privrei, upitao je. Ponovio je da bi, kako je rekao, neki ozbiljan guverner rekao da to nije normalno i da to treba promijeniti.
– Mi smo se fokusirali isključivo na uvođenje eura, a ovakve strukturne stvari prolaze “ispod radara” i dolazimo do pitanja – a što ćemo sad, kazao je Vidaković za HRT.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu