Gospodarstvo eurozone u sljedećoj će godini rasti, ali tek za jedan posto. Njemačka bi (opet) trebala postati “pokretač rasta”, dok će zamah u zemljama poput Italije i Španjolske vjerojatno usporiti u odnosu na 2025.

SAD će i u 2026. rasti po sličnim ili čak nešto višim stopama nego ove godine zahvaljujući ekspanzivnoj fiskalnoj politici, labavijoj monetarnoj politici i investicijskom boomu povezanom s umjetnom inteligencijom, smatra Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu.

Usluge guraju inflaciju

“U eurozoni će inflaciju i dalje pogoniti sektor usluga, ali vodeći indikatori pokazuju daljnje popuštanje inflacijskih pritisaka. Inflacija bi se mogla spustiti ispod cilja Europske središnje banke, no nedovoljno da potakne dodatno smanjenje kamatnih stopa. Stoga vidimo samo malu vjerojatnost za nove rezove ECB-a u 2026., dok Fed ima više prostora i, prema našem mišljenju, iskoristit će ga za još tri smanjenja stopa”, kaže Kunrath u svojim prognozama tržišta kapitala za sljedeću godinu.

Analitičari RBA-ova investicijskog fonda očekuju da će SAD rasti po sličnim ili čak i višim stopama rasta nego u ovoj godini, uz nisku inflaciju, daljnje smanjenje kamatnih stopa, moguće smanjenje carina te poticajni programi za tržište stanovanja, što bi sve zajedno u 2026. moglo stvoriti još jedno povoljno okruženje za tržište dionica.

“U Europi također vidimo fiskalne poticaje koji predstavljaju uzlazni rizik u odnosu na trenutačno niske konsenzusne procjene rasta BDP-a. Osim toga, očekuje se da će dobit poduzeća u Europi i SAD-u rasti dvoznamenkastim stopama, što bi trebalo opravdati trenutačna vrednovanja”, najavljuje Kunrath. Najvažniji trend 2026. bit će umjetna inteligencija (AI) koja će “pogurati” ne samo najveće tech kompanije, nego će se proširiti na mnoge druge industrije.

Međunarodni monetarni fond (MMF), Bank of England i Europska središnja banka posljednjih su mjeseci sve češće upozoravali na ranjivost financijskih tržišta na korekcije. Razlozi su, među ostalim, visoka vrednovanja američkih tehnoloških dionica i visoka koncentracija tržišta u tom sektoru.

Promjena raspoloženja na burzama – o čemu se već dulje govori, osobito kada je riječ o tehnološkom sektoru – mogla bi uzrokovati pad cijena. “Međutim, trenutačno ne vidimo značajan rast rizika. Današnja situacija primjetno se razlikuje od dot-com mjehura, s kojim se često uspoređuje – kako u pogledu monetarne politike središnjih banaka, tako i u pogledu profitabilnosti kompanija”, kaže Kunrath.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Fokus na rizike

Na kretanje europskih dionica pozitivno će utjecati smanjenje kamatnih stopa, intenzivnija ulaganja u infrastrukturu, a mogući mir u Ukrajini bio bi još jedan pozitivan okidač. Neki tržišni segmenti (vidi gore) imaju visoko vrednovanje koje podrazumijeva visoka očekivanja – različiti čimbenici mogli bi ta očekivanja iznevjeriti i dovesti do (privremenih) korekcija.

Investitori u 2026. morat će i dalje voditi računa o rizicima kojih ove godine nije manjkalo – od geopolitičkih do ponovnog otvaranja rasprave o razini i održivosti globalnog javnog duga koja bi mogla dovesti do daljnjeg strmog uspona krivulje prinosa i pritiska na (visoko) vrednovanje dionica.

Tu su i moguć iznadprosječan rast inflacije, neizvjesnost oko promjene na čelu američke središnje banke te moguće dovođenje u pitanje vjerodostojnosti i neovisnosti Feda, što nosi rizik širokog povlačenja investitora iz američke imovine. Iduće godine analitičari očekuju pozitivne prinose i atraktivnu apsolutnu izvedbu korporativnih obveznica, no upozoravaju da porast izdavanja američkih izdavatelja na europskom tržištu te nagli porast M&A aktivnosti također mogu povećati volatil