Prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku o tome imaju li građani s konvertiranim kreditima u švicarskim francima pravo na puno obeštećenje ili samo na isplatu zateznih kamata.

Odluka

Premda se od 1. siječnja 2027. to ukida, jedna skupina građana će i dalje plaćati porez na mirovinu

Sadržaj odluke, koja bi mogla imati značajne posljedice za dužnike i banke te otvoriti novo poglavlje u desetljetnoj pravnoj borbi, bit će poznat tek nakon što bude dostavljena strankama u postupku, piše HRT.

Aleksić: Većina sudova već je presudila u korist potrošača

Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, pojasnio je da se odluka odnosi isključivo na potrošače koji su proveli konverziju kredita.

“Da se razumijemo, za potrošače koji nisu konvertirali kredite više nema dilema. Tu postupci idu svojim tijekom, ljudi dobivaju svoj novac i nema više nikakvih otvorenih pitanja, osim pitanja ništetnosti cijelog ugovora”, rekao je Aleksić napominjući da je pitanje ništetnosti trenutačno na Ustavnom sudu.

Vrhovni sud odlučivao je imaju li potrošači s konverzijom pravo na “kompletne razlike između onoga što su platili i onoga što su trebali platiti izuzećem ništetnih odredaba, ili imaju pravo samo na zatezne kamate”.

Aleksić je istaknuo da, iako odluka još nije poznata, većina nižih sudova do sada je presuđivala u korist potrošača.

“Preko 90 posto općinskih sudova i 75 posto županijskih sudova dosad su sudili da potrošači imaju puna prava, odnosno pravo na kompletne razlike i kompletne zatezne kamate”, kazao je.

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

U slučaju nepovoljne odluke slijede ustavne tužbe

Na pitanje što će se dogoditi ako odluka Vrhovnog suda bude nepovoljna za potrošače, Aleksić je najavio ustavne tužbe.

“Ako bude negativno, svaki potrošač koji dobije takvu presudu, odnosno samo pravo na zatezne kamate, može ustavnom tužbom pokušati srušiti takvu odluku Vrhovnog suda”, rekao je.

Kao prvi razlog za rušenje naveo je nezakonito postupanje, tvrdeći da bi Vrhovni sud time ukinuo institut ništetnosti.

“Vrhovni sud u tom slučaju nije postupio po Zakonu o obveznim odnosima jer je ukinuo institut ništetnosti budući da je odlučio zamijeniti ništetne ugovorne odredbe valjanima, i to od početka, iako je aneks potpisan tek 2015. i 2016. godine”, izjavio je.

Drugi razlog vidi u arbitrarnom postupanju, jer su vještaci u svojim nalazima utvrdili da potrošači konverzijom nisu dobili preplaćene iznose. Treći razlog je moguća diskriminacija.

“Potrošači s konverzijama, ako ne dobiju kompletno obeštećenje, bit će diskriminirani u odnosu na potrošače koji nisu konvertirali kredite, a obeštećeni su sudski”, rekao je Aleksić, dodavši da bi u tom slučaju platili 30 posto veći ukupan iznos kredita.

“Imamo nezakonito, arbitrarno i diskriminatorno postupanje. Sva tri elementa su razlog da Ustavni sud ruši takvu presudu”, zaključio je.

Ljubenko: Najvažnija je jasna i provediva odluka

Odvjetnik za trgovačko pravo Mićo Ljubenko izjavio je kako, bez obzira na to hoće li odluka biti u korist banaka ili potrošača, od Vrhovnog suda očekuje prije svega jasnoću i provedivost.

Naglasio je da razumije interese obiju strana, ali da je za pravosuđe ključno da odluka bude kratka i nedvosmislena.

“Hoće li to biti ‘da’ ili ‘ne’, iskreno rečeno, dopuštam i prihvaćam, legalisti smo. Ali ako mišljenje nije kratko i jasno, e to je ono što nije dobro”, rekao je.

Ljubenko je podsjetio da je Vrhovni sud tijekom godina mijenjao svoja pravna stajališta u slučaju “švicarac”.

“Taj isti Vrhovni sud je na početku kolektivnog spora za valutnu klauzulu prvo presudio da je ona zakonita i da nije ništetna, pa je išlo na Ustavni sud, pa je onda Vrhovni sud promijenio mišljenje”, izjavio je.

Iako smatra legitimnim da sud promijeni mišljenje, problem vidi u dugotrajnosti postupka.

“Ono što nije u redu i što nije legitimno, a nažalost je legalno – jest da promišljanje, razmišljanje i odlučivanje traje 10 godina”, kazao je, podsjetivši da Zakon o konverziji datira iz 2015. godine.

“Niži sudovi moraju dobiti provedive smjernice”

Ljubenko je izrazio zabrinutost da bi odluka Vrhovnog suda mogla biti preopširna i nejasna za niže sudove.

“Ja se sada pitam hoće li ta odluka za niže suce biti jasna i provediva?”, kazao je.

Podsjetio je na ranije pokušaje donošenja jedinstvenih pravnih stajališta i odluka u oglednim sporovima, koji, prema njegovu mišljenju, nisu dali jasne smjernice.

“Rezultat je bio da niži sudovi nisu mogli na temelju toga suditi dalje”, rekao je Ljubenko.

Naglasio je kako priželjkuje konačno rješenje ovog dugotrajnog spora jer postupak koji predugo traje dodatno narušava percepciju pravosuđa u javnosti.

“Ljudi ne zamjeraju sucima i svima nama u pravosuđu ako krivo mislimo. Oni nama zamjeraju ako ne mislimo, ako ne odlučujemo”, zaključio je Ljubenko u emisiji U mreži Prvog.