Svjetska banka procjenjuje da će doznake iseljenika u njihove matične zemlje niskog i srednjeg dohotka snažno porasti u 2021. zahvaljujući oporavku gospodarstva u SAD-u i Europi, kao i rastu prihoda od nafte u Rusiji i Perzijskom zaljevu. Procjena je da će doznake porasti 7,3 posto na 589 milijardi dolara u ovoj godini. Lani je zbog krize uzrokovane posljedicama pandemije koronavirusa iznos doznaka iseljenika smanjen za 1,7 posto.

U usporedbi s prethodnim očekivanjima, prošlotjedna prognoza reflektira bitno brži tempo gospodarskog oporavka. U svibnju je tako Svjetska banka procijenila 2,6-postotni rast iznosa doznaka, na 553 milijarde dolara. Ilustracije radi, doznake će drugu godinu zaredom premašiti izravna strana ulaganja (FDI) i inozemne razvojne pomoći. One će biti više od 50 posto veće od FDI ulaganja i više od tri puta premašiti razvojne pomoći (kad se isključi Kina), ističe Svjetska banka. Snažan rast iznosa doznaka posljedica je krize koja je iseljenike (u bogatije zemlje) diljem svijeta potaknula da pomognu obiteljima u matičnim zemljama, a na njihovu visinu pozitivno se odrazio oporavak američkog gospodarstva. Doseljenici u zemlje Perzijskog zaljeva i Rusiju mogli su više novca slati svojim obiteljima zahvaljujući višim cijenama nafte i oporavku aktivnosti.

“Iznenađujući tempo oporavka dobrodošla je vijest. Da bi doznake i dalje stizale, posebno digitalnim kanalima, ključno je da migranti i pružatelji usluga transfera i dalje imaju pristup bankovnim računima”, kaže glavni autor izvješća i voditelj inicijative SB-a KNOMAD Dilip Ratha. Predviđa se da će doznake u istočnu Aziju i Pacifik ove godine pasti za četiri posto, na 131 milijardu dolara, iako bi se, ako se isključi Kina, njihov godišnji tok povećao za 1,4 posto. Doznake u južnu Aziju vjerojatno su, kako se procjenjuje, porasle oko osam posto, na 159 milijardi dolara u 2021. Doznake u Europu i središnju Aziju porasle su pak 5,3 posto, na 67 milijardi dolara. Bliski istok i sjeverna Afrika bilježit će 9,7 posto veći iznos doznaka nego u 2020., od 62 milijarde dolara, dok bi se njihov dotok u supsaharsku Afriku trebao povećati za 6,2 posto, na 45 milijardi dolara, računica je Svjetske banke. Primjerice, doznake koje stižu u El Salvador, Honduras i Jamajku premašit će 23 posto njihovog BDP-a.