U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je provela niz promjena u poreznom zakonodavstvu s ciljem rasterećenja oporezivanja rada i povećanja konkurentnosti gospodarstva. Iako je percepcija o Hrvatskoj kao “porezno skupoj” zemlji i dalje prisutna, podaci iz Poreznog vodiča za srednju i istočnu Europu kojeg je 2025. izdao Forvis Mazars pokazuju da se porezno opterećenje rada u Hrvatskoj približava prosjeku zemalja srednje i istočne Europe, a u nekim segmentima čak nudi konkurentnije uvjete.
Porezni klin na rad – na razini regije
Prosječna minimalna plaća u zemljama srednje i istočne Europe porasla je za 9%, a prosječna bruto plaća za 8% u prošloj godini, uz regionalnu stopu inflacije od 4%. No, razlike u prosječnim plaćama u privatnom sektoru ostaju značajne. U kontekstu rasta plaća, prosječna bruto plaća u privatnom sektoru u Hrvatskoj premašuje 1900 eura, što je znatno manje od Austrije i Njemačke (iznad 4000 eura), ali više od većine zemalja regije.
Jedan od ključnih pokazatelja poreznog opterećenja rada je tzv. porezni klin – udio ukupnih davanja (poreza i doprinosa) u ukupnom trošku rada. Prema analizi Forvis Mazarsa, prosječni porezni klin (ukupna davanja na plaće) u anketiranim zemljama iznosi 38%, što je iznad prosjeka OECD-a od 35%. Porezni klin u Hrvatskoj na razini prosječne bruto plaće u privatnom sektoru iznosi oko 40%, što je nešto iznad prosjeka regije. Prednjače Slovačka i Njemačka (49%), dok su Kosovo i Moldavija na dnu (13-16%). Hrvatska još bolje stoji prilikom usporedbe poreznog klina s većim iznosima bruto plaća. Porezni klin od približno 40% na prosječnu bruto plaću u privatnom sektoru u RH raste na 43,6% kod bruto plaće od 7000 eura, dok u Sloveniji raste s oko 45 na 51%.
Za obitelj – znatno iznad regionalnog prosjeka
Iako je Mađarska regionalni prvak kada se u izračun poreznog klina uračunaju olakšice za djecu, pa tako porezni teret za obitelji s troje djece pada na 23% sa 41% kod samaca, zanimljivo je da Hrvatska također nudi značajne porezne olakšice za obitelji u odnosu na regiju – porezni klin za obitelji s troje djece pada na 31%, što je među najnižima u regiji.
Zaključci su zanimljivi kad se uzme u obzir neto plaća iz prosječne bruto plaće u privatnom sektora te prilagodi za kupovnu moć. Takav podatak daje realniji prikaz dohotka. Iako je prosječna bruto plaća u privatnom sektoru u Sloveniji veća za 700 eura nego u Poljskoj, kad se uzme u obzir kupovna moć jedne i druge plaće, one su gotovo jednake. Vezano za navedeno, iako je inflacija u Hrvatskoj bila jedna od većih u EU, kad se uzme u obzir kupovna moć, statistički Hrvatska stoji znatno bolje. Na primjer, iako je prosječna bruto plaća u privatnom sektoru u Litvi viša za 300 eura, realna kupovna moć neto plaće je veća u Hrvatskoj.
Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj iznosi 18%, što je sredina u usporedbi s drugim zemljama. Najniže stope imaju Mađarska (9%) i Bugarska (10%), dok su najviše u Njemačkoj (30%) i Slovačkoj (24%). U kontekstu poreza na dobit Hrvatska nudi relativno predvidljivo i stabilno porezno okruženje za poduzetnike jer nije bilo promjene stope poreza na dobit od 2017. godine kada je opća stopa smanjena s 20 na 18%.
Ipak, osim poreznih stopa, atraktivnost u dijelu oporezivanja poreza na dobit može biti povećana kroz druge porezne zahvate u legislativu. Iz poreznog vodiča vidljivo je da zemlje poput Mađarske i Latvije generalno ne oporezuju kapitalne dobitke od prodaje udjela u vlasništvu u društvima, što ih svakako čini atraktivnijima za regionalno ulaganja u tom pogledu u odnosu na Hrvatsku. Na tom tragu, vjerujemo da bi u nekim slučajevima pomoglo kad bi Hrvatska za početak uvela oslobođenje od plaćanja poreza na dobit na kapitalnu dobit ostvarenu od prodaje društava u drugim jurisdikcijama pod određenim uvjetima (engl. participation exemption). Vezano uz PDV, poznato je da je opća stopa PDV-a od 25% u Hrvatskoj jedna od viših u EU, i iznad regionalnog prosjeka od 20%. Višu stopu ima samo Mađarska (27%). Takav pristup poreznim politikama generalno pokazuje da je Hrvatska usmjerena na značajnije oporezivanje potrošnje u odnosu na druge porezne kategorije za oporezivanje poput zarada ili imovine.
Tranzicija prema konkurentnijem sustavu
Provedene analize ukazuju na to da su porezne promjene u zadnjih nekoliko godina razinu oporezivanja rada u Hrvatskoj spustile na relativni prosjek zemalja regije ta da Hrvatska s jedne strane ima relativno visoke bruto plaće u odnosu na regiju, a s druge porezni sustav koji, iako nije najpovoljniji, nudi određene olakšice i stabilnost. Koraci za daljnje rasterećenje ukupnih davanja rada bi trebali prvenstveno biti ostvareni kroz domenu smanjenja doprinosa, ali takav zahvat bi zahtijevao širu reformu koja bi uključivala i druge resore. Neovisno o tome, nastavak drugih reformi, pogotovo najavljeno smanjenje administracije kroz digitalizaciju procesa, kao i specifična porezna rasterećenja u određenim dijelovima poreznog sustava, mogli bi dodatno poboljšati poziciju Hrvatske kao atraktivne destinacije za rad i ulaganja.
