Privatni kreditni fondovi prošle su godine posegnuli za neuobičajenim rješenjima kako bi osigurali likvidnost, prodajući rekordan iznos duga – sami sebi. Prema podacima investicijske banke Jefferies, tzv. continuation transakcije u privatnom kreditiranju dosegnule su globalnu vrijednost od 15 milijardi dolara u 2025., gotovo četiri puta više nego godinu ranije, objavio je Financial Times.

Riječ je o aranžmanima u kojima upravitelji fondova osnivaju nove investicijske tvrtke koje potom otkupljuju zajmove iz starijih fondova. Većina tih kredita izvorno je bila plasirana radi financiranja LBO transakcija privatnih vlasničkih fondova (otkup uz financijsku polugu), no zbog usporavanja tržišta akvizicija i izlazaka, njihova se otplata znatno produljila.

Pritisak raste

Snažna ekspanzija poslova prodaje duga samima sebi još je jedna posljedica višegodišnje “suše” izlazaka u private equity sektoru. Kako su otkupi i prodaje poduzeća rijetki, buyout fondovi u portfelju zadržavaju kompanije dulje nego što je inicijalno planirano, a time se odgađa i refinanciranje ili povrat dugova. Istodobno, snažan rast prikupljenog kapitala u fondovima izravnog kreditiranja posljednjih godina potaknuo je i veći promet na sekundarnom tržištu, gdje se udjeli u fondovima i pojedini zajmovi sve češće preprodaju.

“Količina kapitala prikupljena u privatnom kreditiranju, u kombinaciji s usporenim izlascima private equity fondova, dovela je investitore u situaciju da traže likvidnost”, istaknuo je Todd Miller iz Jefferiesa za Financial Times. Taj pritisak vidljiv je i kod institucionalnih ulagača, poput mirovinskih fondova, koji su prošle godine prodali udjele u kreditnim fondovima u vrijednosti od oko deset milijardi dolara, u odnosu na šest milijardi koliko je realizirano godinu prije.

Konkretan primjer tog trenda stigao je prošlog tjedna, kada je Crescent Capital Group zaključio “continuation” fond od 3,2 milijarde dolara, najveći takav aranžman na tržištu privatnog kreditiranja. Nova tvrtka preuzela je portfelj zajmova i druge imovine iz starijeg Crescentova fonda, omogućivši povrat dijela kapitala postojećim ulagačima.

Prema riječima Jeffreyja Griffithsa iz savjetodavne kuće Campbell Lutyens, tempo izlazaka i refinanciranja i dalje diktiraju privatni vlasnički fondovi, što je u okruženju viših kamatnih stopa dodatno usporilo cijeli proces. Mnogi fondovi iz razdoblja intenzivne aktivnosti između 2016. i 2018. sada se približavaju kraju svog investicijskog horizonta, dok zajmovi i dalje ostaju zarobljeni u portfeljima.

Dvostruka funkcija

Iz pravnog i financijskog kuta, “continuation” tvrtke imaju dvostruku funkciju. Kako objašnjava Simon Saitowitz iz odvjetničkog društva Weil, omogućuju raniji povrat dijela kapitala investitorima u starim fondovima, čime se olakšava prikupljanje sredstava za nove fondove, ali i generiraju dodatne upravljačke naknade na postojećim ulaganjima.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Sve to događa se u trenutku kada su pojedini investitori, zabrinuti zbog pogoršanja kreditne kvalitete nakon bankrota kompanija poput First Brandsa i Tricolora, počeli smanjivati izloženost najvećim fondovima privatnog kreditiranja. Time se pritisak na likvidnost dodatno pojačava, a “continuation” transakcije sve se više nameću kao ključno rješenje u jednom od najbrže rastućih, ali i sve složenijih segmenata financijskog tržišta.