Od kraja prošlog tjedna u Europskoj uniji se počinje primjenjivati dio odredbi takozvanog Akta o uvrštenju, zakonodavnog paketa Europske unije kojim se nastoji olakšati pristup tržišnom financiranju poduzećima, osobito malim i srednjim, te povećati privlačnost javnih tržišta kapitala.

Riječ je o reformi koja je dio projekta Unije tržišta kapitala, čiji je cilj smanjiti ovisnost europskih gospodarstava o bankovnom financiranju i ojačati ulogu tržišta kapitala u financiranju rasta, inovacija i ulaganja.

Europska komisija isticala je da se mnoga poduzeća u EU-u, posebice mala i srednja, suočavaju s visokim troškovima i složenim procedurama prilikom izlaska na burzu, što ograničava njihove mogućnosti prikupljanja kapitala i usporava razvoj tržišta kapitala.

Za male i srednje

Hrvatska je u postupku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Aktom o uvrštenju. Ministarstvo financija predstavilo je 10. travnja nacrt izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala kojim se hrvatski regulatorni okvir usklađuje s paketom europskih pravila. Prijedlog je tada upućen u javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanja s dvotjednim rokom, a 29. svibnja prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru.

Prema obrazloženju Ministarstva financija, izmjenama se želi povećati konkurentnost hrvatskog tržišta kapitala i olakšati pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća. Predviđeno je pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka javnih ponuda i uvrštenja na tržište kapitala, smanjenje administrativnog opterećenja izdavatelja, jasnija pravila o objavi važnih tržišnih informacija te bolja dostupnost podataka ulagateljima.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na povećanje praga za izuzeće od obveze izrade prospekta (dokumentacije koje društva objavljuju prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštenja na burzu, primjerice dionica ili obveznica) s dosadašnjih osam na 12 milijuna eura, čime bi se smanjili troškovi i administrativne obveze za dio izdavatelja. Izmjenama se dodatno razrađuju pravila o tržišnoj transparentnosti, investicijskim istraživanjima i organizacijskim zahtjevima za investicijska društva.

Paket je objavljen u Službenom listu Europske unije 14. studenoga 2024., a tadašnji izvjestitelj Europskog parlamenta za paket propisa, malteški zastupnik Alfred Sant, ocijenio je da Akt o uvrštenju predstavlja program kojim se europskim malim i srednjim poduzećima nastoji učiniti privlačnijim i manje opterećujućim prikupljanje kapitala izdavanjem dionica. Nova pravila donose pojednostavnjenja u području prospektne dokumentacije, veću fleksibilnost u određenim izuzećima od obveze izrade prospekta te povećanje praga vrijednosti ponuda iznad kojeg je potreban prospekt na 12 milijuna eura, uz mogućnost da države članice taj prag spuste na pet milijuna eura.

Uvode se i promjene u području tržišne zlouporabe, uključujući preciznije definicije obveza objave povlaštenih informacija, povećanje pragova za prijavu transakcija osoba s rukovodećim dužnostima te pojednostavljenje pravila o otkupu vlastitih dionica.

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Manje birokracije

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) za Hinu je ocijenio da Akt o uvrštenju predstavlja dio šireg nastojanja da europska tržišta kapitala postanu dostupnija i privlačnija poduzećima.

“Tržišta kapitala su često preskupa i prekomplicirana, a bankovno financiranje nije prikladno za sve”, rekao je Ressler. “Za hrvatska poduzeća nova pravila otvaraju jednostavniji i predvidljiviji put do kapitala za rast, ulaganja, inovacije i internacionalizaciju. Puni učinak reforme ovisit će o kvalitetnoj provedbi i nastavku rada na stvarnoj Uniji tržišta kapitala. U konačnici, ovo je korak prema Europi s manje birokracije, više ulaganja i boljim uvjetima za rast europskih i hrvatskih poduzeća”, poručio je Ressler.

Početak primjene dijela odredbi Akta o uvrštenju označava novi iskorak u postupnoj reformi europskog financijskog tržišta, čiji je cilj jačanje likvidnosti, učinkovitosti i prekogranične integracije tržišta kapitala u Europskoj uniji, u kontekstu promjena u europskoj financijskoj arhitekturi nakon Brexita te nastojanja Europske unije da ojača svoju stratešku autonomiju u području financija.