Krajem kolovoza u Hrvatskoj su bila blokirana 13.604 poslovna subjekta. Profesor Ivica Pervan, kojega u poslovnim i znanstvenim krugovima često nazivaju “najvećim hrvatskim stručnjakom za bankrote”, na upravo završenom Kongresu sudskih vještaka govorio je o tome kako prepoznati probleme mnogo prije blokade računa – i zašto dobit sama po sebi ne znači da je tvrtka zdrava.

Dugi rokovi naplate

Krajem kolovoza zbog neizvršenih obveza u blokadi su bila 13.604 poslovna subjekta, 504 više nego godinu ranije, dok je ukupna glavnica neizvršenih osnova za plaćanje iznosila 413,5 milijuna eura. No trenutak u kojem Fina blokira račun samo je završna, lako vidljiva faza problema koji je često počeo mnogo ranije. Slabiji novčani tok, sporija naplata potraživanja i rast zaduženosti mogu mjesecima upozoravati da se iza naizgled urednog poslovnog rezultata nešto ozbiljno mijenja.

Upravo je o tome na IX. Kongresu sudskih vještaka RH govorio prof. dr. sc. Ivica Pervan, profesor računovodstva na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Kongres je proteklog vikenda završio u zagrebačkom Westinu, odazivom je premašio prethodno izdanje iz 2024., koje je okupilo 1002 sudionika, te postao najveće dosadašnje okupljanje sudskih vještaka u Hrvatskoj. Ovogodišnji skup bio je zapažen i u domaćim medijima.

Pervan se godinama znanstveno bavi predviđanjem bankrota i informacijskom vrijednošću računovodstvenih podataka. Objavio je više od 60 znanstvenih radova, predavao je i sucima i državnim odvjetnicima na Pravosudnoj akademiji, a procjena rizika poslovnog neuspjeha jedno je od područja po kojima je posebno poznat.

“Financijski problemi u pravilu ne nastaju preko noći”, kaže Pervan. Podaci hrvatskih poduzeća koja su završila u stečaju u prosjeku pokazuju pad prihoda i imovine te nekoliko uzastopnih godina poslovanja s negativnim EBIT-om.

Pervan upozorava da ne postoji jedan podatak koji će upravi, banci ili dobavljaču jednostavno reći da je tvrtka na putu prema stečaju. “Ne postoji jedan ‘čarobni’ pokazatelj”, kaže. Umjesto toga treba istodobno pratiti profitabilnost, likvidnost, zaduženost, novčani tok i aktivnost poduzeća. Pad prihoda, rast troškova, negativan EBIT, sve sporija naplata, rast obveza i negativan radni kapital mogu biti znakovi financijskih problema, osobito kada se više njih pojavljuje istodobno ili se negativan trend ponavlja iz godine u godinu. Jedan od prvih simptoma može biti produljivanje rokova plaćanja. Tvrtka svoje obveze neko vrijeme može pokrivati kratkoročnim zaduženjem, ali takav model ima granice.

Signal može biti i cijena novog duga. Ako kamatne stope po kojima se poduzeće zadužuje rastu brže nego kod usporedivih tvrtki, moguće je da banke već u cijenu kredita ugrađuju veći rizik neplaćanja. Upozoravajući mogu biti i odlazak ključnih menadžera, gubitak velikog kupca ili snažno zaduživanje radi akvizicija.

Jedna od najvećih zamki jest promatranje samo dobiti. Poduzeće može na papiru poslovati pozitivno, a istodobno imati ozbiljan problem s gotovinom.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

promo

Inin projekt proizvodnje zelenog vodika ulazi u ključnu fazu

“Poduzeće može imati dobit, ali zbog dugih rokova naplate može imati manjak novca za podmirivanje tekućih obveza – plaća, davanja iz i na plaće, PDV-a, dobavljača i režijskih troškova – pa je nužno tekuće zaduživanje”, objašnjava Pervan. Prihod se, naime, može računovodstveno priznati prije nego što je račun stvarno naplaćen. Roba je prodana, dobit postoji na papiru, ali novca još nema.

Pervan upozorava i da se na računovodstvenu dobit može utjecati odabirom računovodstvenih politika i procjena. Manje stope amortizacije, izostanak rezerviranja ili nepriznavanje nenaplativih potraživanja i nekurentnih zaliha mogu uljepšati rezultat. Zato je posebno sumnjiva situacija u kojoj dobit raste, dok operativni novčani tok stagnira ili pada, a istodobno rastu zalihe, potraživanja i tekuće obveze.

“Valja biti oprezan u pogledu kvalitete takvog porasta dobiti”, kaže Pervan.

“Modeli koji se koriste za predviđanje poslovnog neuspjeha nisu 100 posto pouzdani jer proučavaju odluke ljudi koje nisu stabilne te se mijenjaju kroz vrijeme”, objašnjava Pervan. Financijski izvještaji govore o prošlosti, dok se iz njih pokušava zaključivati o budućnosti, a rat, pandemija ili nagli skok cijena i kamatnih stopa mogu potpuno promijeniti uvjete poslovanja.

Gledati i širu sliku

Unatoč tome, kvalitetni modeli mogu biti vrlo korisni. Pervan navodi da neki strani i hrvatski modeli u stabilnijim okolnostima postižu točnost i do 95 posto, ali upozorava da američke ili druge strane modele nije dobro nekritički preslikavati na Hrvatsku. Poslovno, pravno i stečajno okruženje dovoljno je različito da je korisnije modele graditi na domaćim podacima. Njegovo istraživanje hrvatskih poduzeća iz 2018. pokazalo je da je najveću točnost, 95 posto, imao model koji je predviđao financijsku nestabilnost, kod predstečaja točnost je bila 91, a kod samog stečaja 79 posto. Drugim riječima, korisnije je prepoznati probleme dok se još manifestiraju kao nelikvidnost ili financijska nestabilnost nego čekati formalni stečaj, kada je za mnoge poteze već prekasno. Tema nije važna samo vlasnicima i direktorima koji prate vlastitu tvrtku. Financijski problemi velikog kupca vrlo se brzo mogu prenijeti na njegove dobavljače.

“U cilju dugoročnog uspješnog poslovanja nije dovoljno posao kvalitetno ugovoriti i odraditi, već je nužno i naplatiti potraživanja od kupaca”, upozorava Pervan. Zato bi čak i male i srednje tvrtke trebale kupce grupirati prema riziku, određivati kreditne limite i kod rizičnijih partnera koristiti instrumente osiguranja naplate.

Pervan preporučuje gledati i širu sliku: vlasničke promjene, sudske sporove, gubitak velikih kupaca, stanje u sektoru te promjene u ponašanju poslovnog partnera. Sve duže kašnjenje u plaćanju i ponavljanje obećanja koja se ne ispunjavaju mogu biti rani znakovi da problem više nije privremen. I umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti. Pervan smatra da je prostor za AI velik i očekuje sustave koji će sve bolje izdvajati varijable koje upozoravaju na probleme, ali pritom povlači jasnu granicu: umjetna inteligencija ne bi trebala donositi poslovne odluke bez ljudskog nadzora, osobito zato što pravna odgovornost i dalje ostaje na menadžmentu.

Najvažnija poruka njegova izlaganja zato nije da postoji formula koja će unaprijed otkriti svaki bankrot. Potrebno je gledati kombinaciju podataka, njihovu kvalitetu, trendove i okolnosti u kojima tvrtka posluje. Blokada računa može nastupiti jednog dana, ali poslovni slom najčešće traje mnogo dulje – i upravo zato se njegovi prvi tragovi često mogu vidjeti dok još postoji vrijeme da se nešto poduzme.