Zamjenica guvernera HNB-a na Zagrebačkom financijskom forumu govorila je o rizicima za financijsku stabilnost, inflaciji, kamatnim stopama i rastu cijena nekretnina. Upozorila je i na kibernetičke prijetnje te potrebu očuvanja kapitala banaka.

zff

FOTO: Veliko zanimanje za Zagreb financijski forum, pogledajte tko nam se sve pridružio na konferenciji

Cijene energenata, geopolitičke napetosti i odluke središnjih banaka i dalje će snažno utjecati na gospodarska kretanja, a razdoblje neizvjesnosti zahtijeva oprez financijskog sektora. Istaknula je to zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek na Zagrebačkom financijskom forumu, u razgovoru jedan na jedan pod nazivom “Banke u novoj stvarnosti”, koji je moderirao glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić.

Govoreći o mogućnosti daljnjeg povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke, Švaljek je podsjetila da su tijekom godine već zabilježena dva povećanja, u lipnju i rujnu. Depozitna kamatna stopa (DFR), odnosno kamatna stopa koju banke primaju na prekonoćne depozite položene kod središnje banke, porasla je s dva na 2,5 posto. Njezino povećanje bankama može donijeti veće prihode na sredstva deponirana kod ESB-a, ali istodobno utječe i na troškove njihova financiranja te kamatne stope na kredite građanima i poduzećima.

“ECB se unaprijed ne opredjeljuje za svoje akcije monetarne politike. Sve ovisi o novim ekonomskim i financijskim podacima i projekcijama”, rekla je Švaljek.

Kao jedan od glavnih izvora neizvjesnosti izdvojila je cijene energenata, koje su posljednjih godina, uz geopolitičke napetosti, izazvale nekoliko uzastopnih šokova na strani ponude. Cijena sirove nafte Brent u jednom je trenutku dosegnula oko 115 dolara po barelu, a njezino kretanje i dalje uvelike ovisi o geopolitičkoj situaciji.

“Trenutačno jako ovisimo o geopolitičkoj situaciji, o korištenju ne samo energenata nego i mnogih sirovina zapravo kao sredstva ratovanja”, upozorila je.

Kao povoljnu okolnost u aktualnim inflacijskim kretanjima Švaljek je izdvojila činjenicu da se pritisci koji proizlaze iz rasta cijena energenata zasad slabo prelijevaju na ostale cijene. Još nije došlo ni do sekundarnih inflacijskih učinaka, odnosno dodatnog rasta cijena potaknutog rastom plaća i inflacijskih očekivanja.

“Monetarna politika zapravo trenutačno dobro radi svoj posao”, zaključila je Švaljek, dodajući da aktualna monetarna politika odgovara Hrvatskoj jer je njezin poslovni ciklus sada dobro usklađen s poslovnim ciklusom europodručja.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

To se vidi i u smanjenju inflacijskog jaza između Hrvatske i europodručja. Prema preliminarnoj procjeni za listopad, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj bila je samo 0,4 postotna boda viša od prosjeka europodručja, što je najmanja razlika od početka 2022. godine. Hrvatska više nije među državama s najvišim stopama inflacije u europodručju.

Poduzeća brže osjećaju rast kamata, građani nešto sporije

Promjene kamatnih stopa Europske središnje banke snažnije i brže osjete poduzeća nego građani. Razlog je način na koji se poduzeća zadužuju: oko polovice njihovih kredita ugovoreno je uz promjenjive kamatne stope, a velik dio kredita ima relativno kratke rokove dospijeća. Prema podacima koje je iznijela Švaljek, oko 40 posto kredita poduzećima dospijeva u roku od godinu dana, a oko 60 posto u roku od tri godine. To znači da poduzeća češće moraju obnavljati kredite po novim, potencijalno višim kamatnim stopama.

Kod građana se promjene ne osjećaju tako brzo, ali ni oni nisu potpuno zaštićeni od rasta kamata. Banke ponovno nude kombinirane kamatne stope, kod kojih je kamata tijekom jednog dijela otplate fiksna, a nakon toga promjenjiva. Dio kredita vezan je i uz Euribor, referentnu kamatnu stopu koja utječe na visinu rata kredita s promjenjivom kamatom.

Švaljek je pritom istaknula kako su više kamatne stope jedan od instrumenata kojima se Europska središnja banka bori protiv inflacije. Njihova je svrha usporiti rast cijena, no takva politika istodobno može smanjiti potrošnju građana i ulaganja poduzeća te usporiti gospodarsku aktivnost.

Cijene nekretnina porasle 75 posto u pet godina

Osvrnula se i na kretanja na tržištu nekretnina, na kojem su cijene u Hrvatskoj u posljednjih pet godina kumulativno porasle 75 posto. Upozorila je da bi eventualni poremećaji na tom tržištu mogli imati ozbiljne posljedice za financijsku stabilnost.

Naime, velik dio bankarskih kredita koncentriran je u sektorima povezanima s nekretninama, poput građevinarstva i agencija za nekretnine, dok značajan dio kredita stanovništvu čine stambeni krediti osigurani nekretninama. Zbog toga bi poremećaji na tržištu mogli pogoditi ne samo građane i poduzeća nego i širi financijski sustav. Pritom je istaknula da banke trenutačno imaju snažnu financijsku poziciju, a mirovinski fondovi raspolažu značajnim kapitalom.

Većina investicija financira se vlastitim sredstvima

Govoreći o financiranju gospodarstva, Švaljek je istaknula da bankarski krediti nisu dominantan izvor financiranja investicija hrvatskih poduzeća. Čak 78 posto njihovih investicija financira se vlastitim sredstvima, dok preostalih 22 posto otpada na leasing, kredite dobavljača i bankarske kredite.

Slična je situacija i kod malih i srednjih poduzeća, kod kojih bankarski krediti čine tek približno trećinu izvora financiranja. Ostatak čine krediti dobavljača, odgođena plaćanja, leasing i vlastita sredstva.

Razvoj tržišta kapitala vidi kao važan smjer daljnjeg razvoja financijskog sustava, a pozitivno je ocijenila inicijative za pojednostavnjenje ulaganja, proširenje tržišta i regionalno povezivanje.

Kapitaliziranost banaka pada, HNB upozorava i na kibernetičke rizike

Kao jedan od najvećih rizika za financijski sektor Švaljek je izdvojila kibernetičke prijetnje, upozorivši na potrebu jačanja otpornosti informacijskih sustava banaka na napade.

Uz tehnološku sigurnost, posebno je naglasila važnost očuvanja kapitala. Ukupna stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi oko 22 posto i još je uvijek dobra, no smanjuje se iz godine u godinu te je niža nego prije pet godina.

Upozorila je i na velike isplate dividendi banaka u posljednje dvije godine.

“Važno je sačuvati kapital u zemlji kako bi kapitaliziranost banaka bila dovoljna za sve slučajeve nepredviđenih gubitaka”, poručila je Švaljek.

Osvrnula se i na fiskalnu politiku, istaknuvši da Hrvatska treba voditi razboritu politiku javnih financija. Rast prinosa na državne obveznice u Europi, potaknut zaduživanjem pojedinih država i povećanom neizvjesnošću, utječe i na troškove financiranja hrvatske države. Istodobno rastu potrebe za ulaganjima u energetsku i klimatsku tranziciju te prilagodbu klimatskim promjenama.