U kritici pojedinih javnih politika, funkcioniranja institucija i tranzicijskog napretka u domaćoj javnosti često se ukazuje na “zeleniju travu u susjednom dvorištu”. Najčešća referentna točka pritom je Slovenija, a među omiljenim temama su naročito (više) plaće i mirovine, kao i npr. industrijska snaga i značaj tog sektora u strukturi slovenske ekonomije. Ma koliko Hrvati rjeđe posežu za obrnutim primjerima, takve usporedbe nisu jednosmjerna cesta, a najnoviji primjer potaknut je prijedlogom Zakona o hrvatskom investicijskom računu (HIR). Slovenski poslovni dnevnik Finance je, inspiriran tim nacrtom zakona, nedavno objavio tekst naslovljen s “Prepišimo od Hrvata. Barem jednom!”
Ministarstvo financija je, naime, prije dva tjedna uputilo u jednomjesečnu javnu raspravu taj zakonski prijedlog. Slovenska inačica – individualni investicijski račun (INR) zaživjela je, pak, početkom ožujka. U prvih pet mjeseci polučila je solidan interes građana. Prema Davoru Paviču iz Uprave Klirinško depozitarnog društva (KDD), krajem srpnja broj otvorenih INR-a dosegnuo je oko 13.500 i mjesečno raste za oko osam posto. Iskustva s modelom individualnih investicijskih računa su, kaže, veoma dobra jer “polako počinje mobilizacija sredstava iz banaka na tržište kapitala”, a od toga će na kraju koristi imati ekonomija, kao i svi dionici tržišta, od brokera do izdavatelja, ETF-ova itd. Prema procjenama tamošnjih tržišnih analitičara, do kraja 2026. broj otvorenih INR-a u Sloveniji mogao bi dosegnuti između 30 tisuća i 40 tisuća.
Cilj slovenskog i hrvatskog koncepta je sličan, ali među njima postoje i bitne razlike, a prema tamošnjim analitičarima, u većini aspekata predložena hrvatska rješenja su jednostavnija i bolja. Takvi kakvi jesu, INR-i su dobra osnova, ali nakon nekoliko mjeseci i nakon predstavljanja hrvatske verzije vrijeme je za razmišljanje može li se sustav poboljšati, pišu Finance. U nabrajanju mogućih tema koje je prijedlog hrvatskog modela nametnuo za preispitivanje pitaju se može li se povećati limit depozita (u INR-u je on 150 tisuća eura) te bi li se i kod njih investitorima moglo dopustiti da prebace svoj postojeći portfelj u INR.
Limit do 200 tisuća eura
Isto tako, smatraju da bi trebalo preispitati omogućavanje da se i kod njih ukupan propisani iznos može položiti odmah i cijeli iznos, a isto vrijedi i za pravila vezana uz isplate i rokove držanja sredstava na INR računu u smislu poreznih olakšica. Podsjećaju kako u Hrvatskoj već danas na kapitalne dobitke nakon dvije godine vlasništva dionica uopće nema poreza. Tu činjenicu, doduše, ističu i investicijski vještiji pojedinci u Hrvatskoj u sagledavanju benefita koje donosi Zakon o HIR-u. Takvi već sad u kontekstu (ne)oporezivanja vode računa i o rokovima držanja dionica i o odabiru financijskih instrumenata, za što su primjer npr. akumulirajući ETF-ovi koji ne isplaćuju (inače oporezivu) dividendu.
“Hrvati su kopirali slovensko rješenje i poboljšali ga”, konstatirao je jedan njihov sugovornik Financi, a zaključna poruka je kako bi isto to sad mogli/trebali napraviti Slovenci. Neki domaći analitičari reći će da je radna skupina koja je u Hrvatskoj bila zadužena za analize najboljih praksi u domeni investicijskih računa više slijedila iskustva nekih drugih, sjevernijih zemalja prije nego što je zaokružen nacrt zakona.
Neposredno uoči njegova upućivanja u e-savjetovanje državni tajnik u MF-u Matej Bule i dvije članice Upravnog vijeća Hanfe, Anamarija Staničić (zamjenice predsjednika) i Martina Verić, u Katančićevoj su predstavili glavne odrednice HIR-a i ciljeve koji se žele postići njegovim uvođenjem. Za početak, naglasili su kako je riječ o posebno reguliranom investicijskom računu namijenjenom fizičkim osobama, kojim se građanima omogućuje jednostavnije i porezno povoljnije ulaganje u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i ETF-ove s tržišta EU-a, OECD-a te tzv. Europskog gospodarskog prostora.
Ideja je da svaki odrasli građanin može otvoriti jedan račun kod ovlaštenih posrednika (banke, investicijskog društva ili društva za upravljanje fondovima) s popisa Hanfe, pri čemu se račun može otvoriti i za maloljetnu djecu. Limit uplata po računu utvrđen je do iznosa od 200 tisuća eura, s tim da bi se u slučaju da se pet godina od otvaranja novac samo uplaćuje (da se ne podiže) povećao za dodatnih 50 tisuća, do maksimalnih 250 tisuća.
Pravila vezana uz uplate i isplate inače su definirana fleksibilno, nema ni minimalnih iznosa uplata niti je limitirana njihova dinamika unutar zadanog okvira. Usto, hrvatski model omogućuje “punjenje” investicijskog računa i dionicama koje se već posjeduju. Svi prinosi od ulaganja unutar investicijskog računa (dobitak od prodaje, dividenda ili kamate), kao i isplate s HIR-a, oslobođene su od oporezivanja dok god se poštuju zakonske odredbe i uvjeti. Isto tako, ostvareni prinosi ne uračunavaju se u propisani kumulativni iznos uloga.
Jedan od uvjeta koji su predviđeni za HIR je da protekom godinu dana od njegova otvaranja najmanje 20 posto portfelja mora biti vezano uz vrijednosne papire na tržištu RH. Sve administrativne obveze vezane uz investicijski račun, uključujući porezne evidencije, vodi ovlašteni posrednik koji se može promijeniti bez naknade, a bez naknade i u svakom trenutku moguće su i isplate sredstava s računa. Dok prijedlog zakona definira obveze ovlaštenog posrednika, visinu i strukturu njegovih naknada (za vođenje HIR-a odnosno transakcijskih i drugih naknada povezanih s investicijskim uslugama) on ne uređuje; to podliježe općim pravilima Zakona o tržištu kapitala i propisa vezanih uz zaštitu ulagatelja u pogledu transparentnosti naknada.
U svakom slučaju, računa se da će se uvođenjem HIR-a dio bankovnih depozita građana, koji u pravilu nose niže prinose, aktivirati i preusmjeriti na tržište kapitala. To bi trebalo poboljšati i njegovu likvidnost te povećati mogućnosti financiranja rasta i razvoja poduzeća, a time i gospodarstva u cjelini. U Katančićevoj, uz ostalo, računaju da bi HIR utjecajem na snažnije uključivanje građana na tržište kapitala u konačnici kao pozitivnu posljedicu moglo imati i smanjenje inflatornih pritisaka. Pita li se aktere domaćeg tržišta kapitala, uvođenje HIR-a većina ih također vidi kao veoma važan pozitivan iskorak za njegov dugoročni razvoj.
Domaća komponenta
Tog je mišljenja i Ivan Kurtović, glavni izvršni direktor InterCapitala. Pohvalnim drži što su prepoznata dva modela HIR-a: klasični brokerski model, u kojem klijent samostalno odlučuje u koje će vrijednosne papire ulagati, te portfeljni model, u kojem strukturiranje dugoročnog portfelja prepušta profesionalnim upraviteljima. Potonja je usluga osobito važna za ulagatelje koji će tek prvi put postati sudionici tržišta kapitala, ističe.
S obzirom na dobar odaziv građana prilikom upisa narodnih obveznica i trezorskih zapisa (koji su već u početnoj fazi rezultirali s 50-ak tisuća prvi put otvorenih računa pri SKDD-u) te tako stvorenu bazu novih ulagatelja, vjeruje da će se dio njih odlučiti i na otvaranje hrvatskog investicijskog računa. Također, posebno naglašava obveznu domaću komponentu u prijedlogu zakona, za koju se predviđa da najmanje 20 posto portfelja mora biti vezano uz hrvatsko tržište: “Ona može znatno pridonijeti razvoju lokalnog tržišta kapitala, povećanju likvidnosti instrumenata uvrštenih na Zagrebačku burzu te, dugoročno, potaknuti nove izdavatelje da svoje dionice i druge vrijednosne papire uvrste na domaće tržište”.
Naposljetku, važnim elementom u cijeloj priči o HIR-u Kurtović naglašava veoma stimulativan porezni tretman. “Uz oslobođenje od poreza na dividende i poreza na kapitalnu dobit, dugoročnost uplata dodatno se potiče bonusom ako tijekom prvih pet godina nema isplata. U cjelini gledano, riječ je o iznimno dobroj inicijativi koja male ulagatelje potiče da dio svoje štednje dugoročno usmjere prema tržištu kapitala te tako, na porezno optimalan način, stvaraju dugoročnu vrijednost za svoju osobnu imovinu”, zaključuje. Iako je postupak donošenja zakona predviđen u dva čitanja, a tek se očekuju i određeni provedbeni podzakonski propisi (vrag je uvijek u detaljima), i Ivan Tadin iz Hita vrijednosnica, investicijskog društva i brokeraja s izraženom orijentacijom prema tzv. retail investitorima, pozdravlja smjer i koncept investicijskog računa.
Velika očekivanja i pohvale za HIR kao važan iskorak za tržište imaju i u Fima grupi. Milan Horvat, njezin osnivač i jedan od veterana domaćeg tržišta kapitala, vjeruje da će uz izvjesno velik angažman investicijskih društava i banaka u cilju otvaranja što većeg broja tih računa, taj regulatorni iskorak pratiti i prikladna šira kampanja. U Fimi će svakako nastojati glasno i aktivno poticati na njihovo otvaranje. Ističe kako već danas svojim klijentima nude “hedgiranje” inflacije kroz prinose na korporativnim obveznicama, pri čemu igraju aktivnu ulogu i u realizaciji samih izdanja tzv. mini bondova.
To uključuje i poticanje malih i srednjih poduzeća na izlazak na tzv. Progress tržište Zagrebačke burze, a dio tih portfelja sa zaživljavanjem HIR-a će se i prebaciti na te račune. Sve u svemu, uvjeren je da će ti računi generirati dodatnu likvidnost tržišta, pa i nove dionice. Uz ostalo, i limit od 200 tisuća eura (ili s bonusom do 250) smatra dobro pogođenim i u kontekstu relacija koje vrijede kad je riječ o iznosima kakve danas iziskuju ulaganja na tržištu nekretnina, čemu su Hrvati poslovično skloni.
Deseci komentara
Koliko god iz slovenske perspektive nacrt zakona o HIR-u ima znatno više mamaca, već u protekla dva tjedna javne rasprave mogla su se čuti i različita viđenja pojedinih rješenja. Među nešto manje od 130 do jučer pristiglih komentara i primjedaba neki se bave nomotehničkim detaljima, ali u nekima se iznose i različita viđenja u pogledu samih gabarita HIR-a. Jedni drže da 200 tisuća eura prava mjera, a drugi da je previše ili premalo.
Čak i više oprečnih stavova odnosi se na udjel domaćih vrijednosnih papira: neki zbog povoljnog poreznog tretmana smatraju da bi taj udjel trebao biti i veći, a drugi bi minimalni udjel domaće komponente smanjili na npr. 10 posto. Ima i onih koji bi u spektar financijskih instrumenata u koje se mogu usmjeravati sredstva HIR-a izrijekom uvrstili i tzv. tokenizirane dionice. Do zaključenja e-savjetovanja nesumnjivo će stići još mnogo komentara i primjedaba.
Kako će na kraju izgledati konačan prijedlog zakona, vidjet će se za koji mjesec. Hrvatski građani su prije nekoliko godina na mogućnost (također neoporezivog) ulaganja u državni dug pokazali solidan interes. Što u trezorskim zapisima, što u narodnim obveznicama danas imaju oko 4,6 milijardi eura ili oko 8,5 posto javnog duga. Hrvatski investicijski račun, osim poreznih pogodnosti, svakako i pojednostavljuje ulaganja u širi spektar financijskih instrumenata. Na ključnim dionicima cijelog projekta HIR-a je da tu inovaciju približe građanima.
