Inflacija u eurozoni ponovno ubrzava, i to brže nego što se ranije očekivalo. Nakon 2,9 posto u srpnju, tržišni konsenzus za kolovoz je oko tri posto. Dio analitičara očekuje da bi stopa inflacije za kolovoz mogla dosegnuti čak 3,3 posto, što bi bila najviša stopa od 2023. Prvu procjenu za kolovoz Eurostat bi trebao objaviti 1. rujna.

Očekuje se i rast temeljne inflacije, koja isključuje energiju i hranu s srpanjskih 2,5 posto na 2,6 posto, prema FactSetovu konsenzusu koji prenosi Morningstar. To je za Europsku središnju banku (ECB), koja će 9. i 10. rujna, odlučivati o povećanju kamatnih stopa, neugodniji signal jer ukazuje na šire cjenovne pritiske.

Glavni pokretač novog inflacijskog vala su više cijene nafte i plina, povezane s ratom i geopolitičkom krizom na Bliskom istoku. To se već prelijeva na cijene goriva, transporta i dijela ostalih proizvoda i usluga. Francuska je, primjerice, u kolovozu zabilježila ubrzanje harmonizirane inflacije na 2,7 posto s 2,4 posto u srpnju, upravo zbog snažnijeg rasta cijena energije. U Italiji je zabilježena stopa od 3,4 posto, što je najviša stopau gotovo tri godine.

Inflacija u eurozoni vjerojatno je ubrzala ovaj mjesec na najbržu razinu od 2023., nastavljajući vršiti pritisak na kreatore monetarne politike da podignu kamatne stope, objavio je Bloomberg. Bloombergova anketa 31 ekonomista pokazuje medijan od 3,3 posto za inflaciju u eurozoni u kolovozu, nakon 2,9 posto u srpnju.

Reutersov pregled tržišta od 28. kolovoza također navodi mogućnost da inflacija u eurozoni u kolovozu dosegne 3,3 posto, najvišu razinu u tri godine, što bi dodatno učvrstilo očekivanja povećanja kamata u rujnu.

ECB je još u lipanjskim projekcijama procijenio da će inflacija u eurozoni u 2026. prosječno iznositi tri posto, znatno više od projekcije s kraja 2025., kada se očekivalo da će inflacija iznositi samo 1,7 posto. Inflacija u eurozoni ponovno se međutim udaljava od cilja ECB-a, a energetski šok prisiljava središnju banku da zaoštrava monetarnu politiku upravo u trenutku kada se gospodarstvo suočava s novim pritiskom na rast.

Članica Izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB) Isabel Schnabel izjavila je prošli tjedan da kamatne stope trebaju dodatno porasti jer dugotrajni sukob na Bliskom istoku i iznenađujuće snažno gospodarstvo eurozone predstavljaju rizik od rasta inflacije.

“Uz trenutačnu kamatnu stopu, inflacija se vjerojatno neće vratiti na ciljanu razinu u srednjoročnom razdoblju, stoga će biti potrebno daljnje pooštravanje”, izjavila je Schnabel. “Posebno u sadašnjem okruženju otporne agregatne potražnje, ključno je rano spriječiti sekundarne učinke, jer bi kasno djelovanje moglo zahtijevati daljnje pooštravanje”, prenio je Bloomberg.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

ECB je u lipnju povećao kamate za 25 baznih bodova, na 2,25 posto. Prema Reutersu, ECB je spreman u rujnu povećati depozitnu stopu na 2,50 posto.  Međutim, izvori bliski ECB-u naglašavaju da zasad nema želje unaprijed signalizirati čitav niz novih povećanja. Ključno je naime pitanje hoće li kamatne stope trebati povećati na razine koje ograničavaju gospodarsku aktivnost. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane ocijenio je da je 2,5 posto trenutačno gornja granica raspona unutar kojeg su troškovi zaduživanja neutralni, navodi Bloomberg.

Za ECB će zato ključan biti odgovor na pitanje je li novi rast inflacije privremen i uglavnom posljedica energetskog šoka ili se počinje prelijevati na šire cjenovne pritiske. Ako temeljna inflacija ostane stabilna, ECB će imati više prostora za oprez. No njezino daljnje ubrzavanje povećalo bi pritisak na središnju banku da kamate podigne iznad razine koju Philip Lane trenutačno smatra gornjom granicom neutralnog raspona.