Poznata je činjenica kako Hrvati na bankovnim računima drže preko 200 milijardi kuna, ali visoka inflacija i niske kamatne stope znače da štednja u banci trenutno nije isplativa. Naime, štediše držanjem novca u banci ne ostvaruju gotovo nikakav prinos, a u isto vrijeme inflacija umanjuje vrijednost ušteđenog novca jer je s 1000 ušteđenih kuna moguće platiti sve manje i manje proizvoda i usluga, a taj će se trend nastaviti i u budućnosti.
Pritom nije bitno ni u kojoj je valuti novčana štednja, budući da inflacija pogađa apsolutno svaku svjetsku valutu – od kune i eura do franka i dolara. U takvoj situaciji, štediše se sve više okreću alternativnim, isplativijim oblicima štednje koji su otporni na inflaciju. Najpopularniji primjer takve štednje je ulaganje u investicijsko zlato koje je poznato kao tradicionalna zaštita od inflacije te sredstvo očuvanja bogatstva.


