Godišnja stopa inflacije u SAD-u u srpnju je usporila na 3,4 posto, nakon 3,5 posto u lipnju i 4,2 posto u svibnju, pokazali su podaci američkog Ureda za statistiku rada. Objava konačne brojke u skladu je s očekivanjima ekonomista, a istodobno ublažava nagađanja da bi američka središnja banka mogla uskoro posegnuti za povećanjem kamatnih stopa.

Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energije, pala je s 2,6 na 2,5 posto, što upućuje na to da su temeljni inflacijski pritisci zasad ostali pod kontrolom. Ipak, analitičari upozoravaju da inflacija nije u potpunosti pobijeđena.

Solidno, ne i sjajno

“Ovo nije sjajno izvješće, ali je solidno izvješće. Za mene ono i dalje pokazuje da je inflacija tvrdokorna”, ocijenila je Nancy Lazar iz Piper Sandlera za Financial Times.

Objava podataka dolazi u trenutku kada se Federalne rezerve nalaze pod pritiskom dijela tržišta (ali i Bijele kuće) da dodatno pooštri monetarnu politiku zbog inflacije energenata uslijed rata s Iranom, uz već postojeće pritiske koje je stvorila carinska politika Donalda Trumpa te snažan investicijski ciklusom u umjetnu inteligenciju.

Usporavanje inflacije, iako relativno skromno, bilo je dovoljno da tržišta smanje očekivanja da će Fed povećati kamatne stope do kraja godine. Prije objave inflacije investitori su očekivali barem jedno povećanje od četvrtine postotnog boda do prosinca.

Robert Tipp, glavni investicijski strateg PGIM-a, rekao je FT-u da će nastavak popuštanja inflacije dodatno odgoditi očekivanja o novom zaoštravanju monetarne politike. “Pokažu li podaci da inflacija popušta, morate računati s time da će se očekivanja novih povećanja kamata nastaviti pomicati u budućnost”, rekao je.

Energenti presudni

Najveći utjecaj na ukupnu inflaciju i dalje imaju cijene energije. Nakon što su tijekom svibnja, u jeku intenzivnih sukoba s Iranom, cijene benzina premašile 4,5 dolara po galonu i pogurnule inflaciju na najvišu razinu u posljednje tri godine, u lipnju i početkom srpnja pale su ispod 3,8 dolara. Time su pridonijele smirivanju inflacije, no krajem srpnja ponovno su porasle kako se sukob na Bliskom istoku intenzivirao. Na dan objave podataka prosječna cijena benzina iznosila je 4,04 dolara po galonu, što povećava rizik da podaci za kolovoz ponovno pokažu jače inflacijske pritiske.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Na godišnjoj razini cijene energije porasle su 14,7 posto, dok su troškovi stanovanja porasli 3,2 posto i ostali jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa inflaciji. Cijene hrane bile su tri posto više nego godinu prije, premda je cijena zelene salate na mjesečnoj razini pala 16,4 posto zbog izbijanja parazita ciklospore u više saveznih država, što je smanjilo potražnju.

Objava podataka izazvala je i reakciju na financijskim tržištima. Dolar je oslabio, prinosi na američke državne obveznice blago porasli, ali su ostali niži nego na početku dana, dok su tržišni pokazatelji dugoročnih inflacijskih očekivanja dosegnuli najviše dnevne razine. To upućuje na oprez investitora koji i dalje procjenjuju da bi Fed mogao imati poteškoća s potpunim obuzdavanjem inflacijskih pritisaka.

Atsi Sheth iz Moody’s Ratings za FT je ocijenila da daljnje usporavanje temeljne inflacije i dalje ostavlja mogućnost povećanja kamatnih stopa tijekom 2026., ali smanjuje izglede za takav potez već u rujnu. Istodobno upozorava da bi razvoj događaja na Bliskom istoku mogao ponovno potaknuti rast cijena energije i hrane te vratiti inflaciju na uzlaznu putanju.