Financijska se pismenost, iliti nepismenost, u Hrvata možda najbolje ogleda u broju građana čiji su računi blokirani zbog nemogućnosti podmirivanja financijskih obaveza. A takvih, koji sveukupno duguju 2,4 milijarde eura, u Hrvatskoj je trenutno više od 217.000, odnosno gotovo šest posto građana. Blokade, minusi na računima, neracionalna potrošnja… sve su to posljedice činjenice da financijsko obrazovanje u Hrvatskoj gotovo ne postoji. Ne čudi stoga da struka, posebno matematička, već godinama inzistira da se financijska pismenost uvede kao obaveza u obrazovni sustav.
Za široku skupinu
Kako po tom pitanju u državi vlada potpuna ignorancija, dvojac s matematičkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu – profesori Željka Milin Šipuš i Matija Bašić, odlučili su pokrenuti projekt “Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju”. Godinu dana nakon pokretanja projekta rezultati su vrlo konkretni. Pod vodstvom spomenutih profesora studenti matematike na PMF-u izradili su sedam edukativnih scenarija i zadataka koji će nastavnicima matematike pomoći da na jednostavan i razumljiv način poučavaju financijsku pismenost.
Materijali koje su pripremili vrijedni studenti PMF-a namijenjeni su širokoj skupini učenika, počevši od onih u 7. razredima osnovne škole pa sve do 4. razreda srednje. Profesori pomoću njih mogu jednostavno podučavati, a učenici usvajati kako jednu valutu pretvoriti u drugu. Naučit će sve i o štednji, upravljanju osobnim proračunom, o sveprisutnoj inflaciji, kreditnoj sposobnosti i otplati kredita, kako se obračunava plaća te kako funkcionira sustav mirovinskog osiguranja.
Matija Bašić, jedan od voditelja projekta Financijske pismenosti te profesor na zagrebačkom PMF-u, kaže da je on zapravo nastavak njihovih dugogodišnjih projekata i nastojanja da populariziraju istraživački orijentiranu nastavu matematike te promjenu paradigme poučavanja. “Kroz europske projekte koje smo vodili razvili smo metodologiju učenja i poučavanja, te stručnog usavršavanja nastavnika. Ono što je novo je tema financijske pismenosti. Ta tema se nametnula zbog naših interesa da u nastavu matematike u većoj mjeri uključimo primjenu matematike u svakodnevnom životu. Teme vezane uz građansku odgovornost i osobne financije pokazale su se i u našem prethodnom radu kao jedna od najvažnijih tema koja zanima mlade ljude i rezultira većom uključenosti u nastavni proces”, objašnjava Bašić.
Zanimanje mladih za financijsku pismenosti, odnosno za znanjima iz financija, posebno osobnih, potvrdilo je istraživanje koje su proveli prije početka projekta. Ono je, kaže Bašić, pokazalo da više od 60% učenika pokazuje interes za financijskom pismenošću. No, čak 55% njihovih profesora smatra da nema adekvatne materijale, posebno ne one iz svakodnevnog života, za prenošenje znanja iz financijske pismenosti.
Zahvaljujući projektu Financijske pismenosti, a koji je financijski podržala Addiko banka, takve materijale profesori matematike u osnovnim i srednjim školama napokon imaju. Također, zahvaljujući materijalima napravljenima u sklopu projekta Financijska pismenost nova će znanja profesori moći prenositi bez proširivanja obujma gradiva, odnosno moći će ih uklopiti u postojeći program nastave.
Razvijanje svijesti
Bašić objašnjava da svaki od scenarija ima nekoliko dijelova, pa nastavnik može odabrati i izvoditi samo neke od njih. “Također, za neke teme postoji nekoliko verzija scenarija, ovisno o uzrastu. Budući da scenariji predviđaju vrlo aktivnu ulogu istraživanja učenika, najčešće se radi o aktivnostima koje se izvode u blok satu”, objašnjava Bašić kako bi ova edukacija trebala izgledati u praksi. A interes je profesora, kaže, iznimno velik. “Na Danima financijske pismenosti na PMF-u održanima u travnju 2023. predstavili smo materijale nastavnicima, te smo zbog vrlo pozitivnih povratnih informacija odlučili, unatoč tome što je projekt službeno završen, nastaviti s intenzivnijom diseminacijom materijala i novim radionicama za nastavnike u ovoj školskoj godini”, navodi profesor Bašić. Rezultati bi projekta trebali pridonijeti, između ostalog, i tome da se što manje građana u budućnosti suočava s nemogućnošću plaćanja računa i njihovom blokadom.
Financijska pismenost se definira kao poznavanje temeljnih financijski instrumenata i institucija koje su potrebne u svakodnevnom životu. “Mi smo nastojali u scenarijima pokriti glavne pojmove, poput valuta, štednje, obračuna plaće i slično, ali treba istaknuti da je u današnje informacijsko doba ključno da pojedinci imaju vještinu kritičkog razmišljanja kako bi se i samostalno mogli kontinuirano educirati, te razlučili ispravne i bitne informacije. Prema tome mogli bismo reći da je osim znanja i vještina potrebno razvijati svijest i stavove, primjerice o tome da o osobnoj financijskoj situaciji treba razmišljati dugoročno, prevladati strah prema novim informacijama, te racionalno pristupiti trošenju novca kako bi se izbjeglo nepotrebno zaduživanje”, navodi Bašić.
U konačnici trebala bi se popraviti i dosta loša statistika financijske pismenosti Hrvata, a prema kojoj prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%. Osim znanja, važno je naravno i ponašanje, a koje je bitno lošije od znanja te smo tu na tek 53%. Učenje o odgovornom financijskom ponašanja je dugoročan i vrlo odgovoran proces, a kojem će projekt PMF bitno doprinijeti.
